Izmjene i dopune Ovršnog zakona

Pravila vezana za dostavu u postupku ovrhe poboljšana su tako što će se sada, u slučaju dva neuspješna pokušaja dostave, dostava vršiti putem e-oglasne ploče uz obavezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić, odnosno kada je to moguće i u osobni korisnički pretinac e- Građani.

Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosit će se nadležnom sudu na propisanom obrascu. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave pokretat će se podnošenjem elektroničkog prijedloga općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište te će se automatski dodjeljivati javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. Iznimno, fizička osoba će prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave moći fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici Agencije (FINI), a koja će potom taj prijedlog elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište.

Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine neće se provoditi prema fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatnošću u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, osim ako za to postoji opravdan razlog. Povećava se iznos glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti sa 20.000,00 na 40.000,00 kn. Naime, sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 40.000,00 kn, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

Jedna od dopuna tiče se mogućnosti odgode ovrhe do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

Kako bi se ovrhovoditelje potaknulo na aktivniji pristup u ovršnom postupku i posljedično smanjilo nepotrebne troškove zbog povećanja duga, dopunjena je odredba Zakona kojom se predviđa obustava ovrhe po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku.

Jedna od bitnijih dopuna Zakona tiče se članka 172. kojim je proširen krug primanja koja su izuzeta od ovrhe, te će sada od ovrhe biti izuzeta sljedeća primanja (pored do sada važećih): novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze, sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat, sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima te sportske stipendije za sportaše s invaliditetom.

Izmijenjen je članak koji određuje postupanje u povodu prijedloga za ovrhom. Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan poslati će prijedlog za ovrhu ovršeniku te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. U toj obavijesti javni bilježnik će: upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu, zatim uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor sukladno odredbama Ovršnog zakona, u kojem slučaju će sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici te uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem. Ako nakon otpreme obavijesti ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, tada će javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. U slučaju ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, proslijediti će predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke. Ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe sa prebivalištem izvan RH, tada će se smatrati da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku, te neće donijeti rješenje o ovrsi već će proslijediti predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke. Ako nakon donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj u cijelosti ili djelomično povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će rješenjem obustaviti ovrhu. Javni bilježnik rješenjem će obustaviti ovrhu i ako tijekom postupka utvrdi da je ovršenik umro prije pokretanja postupka ili da je ovršenik koji je pravna osoba prestao postojati. U slučaju da stranka podnese žalbu protiv rješenja, tada će javni bilježnik proslijediti spis nadležnom sudu radi provedbe postupka u povodu žalbe.

Zanimljiv je posljednji stavak u prijelaznim i završnim odredbama ovih izmjena i dopuna koji glasi: „Vlada Republike Hrvatske može u posebnim okolnostima uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 donijeti odluku da se zastaje s provođenjem ovršnih postupaka, najdulje na rok od šest mjeseci. Navedenom odlukom Vlada Republike Hrvatske propisat će na koje će se ovršne postupke, postupke provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računima koje provodi Financijska agencija i provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima odluka primjenjivati“. Ostaje nam vidjeti hoće li tu mogućnost i provesti u djelo.

Cijeli sadržaj Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona možete pogledati na sljedećem linku:

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_11_131_2487.html