& Što sve mora obuhvatiti analiza i procjena

prikupljenih podataka ?

Analiza i procjena prikupljenih podataka naročito obuhvaća (članak 9. Pravilnika PO):

1. analizu osnovnih pravila, tj. analizu usklađenosti svih propisanih osnovnih pravila zaštite na radu sa stvarnim stanjem na sredstvima rada kod poslodavca,

2. analizu primjene posebnih pravila zaštite na radu s težištem na provedbi radnih postupaka,

Upravo poznavanje poglavlja koje se odnosi na propisana pravila kojima se otklanjanju pojedine opasnosti, odnosno smanjuju rizici, neophodno je za analizu usklađenosti svih osnovnih i posebnih pravila. Dakle, analiza usklađenosti treba pokazati koliko primjenjeno stanje zaštite na radu na mjestu rada odstupa od onoga što je propisano. Primjerice ako je neko stepenište izvedeno bez zaštitne ograde, ili ako u nekoj prostoriji se razvijaju štetne tvari a nije osigurano odsisavanje tih tvari pa koncentracije prelaze vrijednosti MDK, jasno je da postoje neusklađenosti odnosno odstupanja od propisanih osnovnih pravila koja povećavaju rizike od nastanka ozljeda na radu odnosno profesionalnih bolesti.

Kada se radi o usklađenosti posebnih pravila zaštite na radu, u nastavku su navedeni primjeri određenih nepravilnosti:

- radovi na privremenom radilištu visokogradnje izvode se bez korištenja zaštitnih kaciga,

- zaposlenici obavljaju određene poslove s posebnim uvjetima rada a poslodavac ih nije prethodno uputio na utvrđivanje zdravstvenog stanja,

- s pomoću viličara obavlja se transport tereta koji zaklanja vidik vozaču, a poslodavac nije osigurao osobu koja će pomagati vozaču viličara pri transportu tereta (nedostatak u provedbi radnog postupka)

3. analizu svih smrtnih, skupnih i težih ozljeda na radu, slučajeva profesionalnih bolesti i poremećaja u procesu rada koji su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno petogodišnje razdoblje

Kako bi se procjenom opasnosti stvarno smanjili rizici od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je napraviti analizu takvih događaja u prethodnom razdoblju. Drugim riječima, potrebno je doći, između ostalog, do najvažnijh odgovora na pitanja; zbog čega (zbog kojih uzroka) su nastajali takvi događaji i na kojim sredstvima rada (na kojim izvorima).

Pri takvoj analizi potrebno se prvenstveno služiti podacima iz prijava događaja ozljeda na radu odnosno prof. bolesti dostavljenih inspekciji ili Zavodu za zdravstveno osiguranje, a naročito na temelju podataka iz inspekcijskih akata donesenih povodom nadzora ozljeda na radu.

Kod takve analize potrebno je koristiti propisane šifre izvora, uzroka, načina nastanka ozljede, prirode ozljede i ozlijeđenih dijelova tijela i njihove nazive prema Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu. (klikni).

Pored događaja koji su već izazvali štetne posljedice po zaposlenike, potrebno je proanalizirati i događaje poremećaja u procesu rada (tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati štetne posljedice ali srećom nisu (primjerice pad predmeta sa visine neposredno pored zaposlenika). Takav manifestacija, u nekom drugoj situaciji možda će prouzrokovati tešku ozljedu zaposlenika.

4. analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik koristeći odgovarajuće metode analize rizika, kao što su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKO i druge prihvaćene metode.

Kao što je već rečeno neki su procesi rada rizičniji od drugih zbog same naravi posla koji se obavlja. Upravo zbog toga određena razina rizika preostaje unatoč primjeni osnovnih i posebnih pravila. Zato se može reći da ostaje određeni preostali rizik i nakon primjene pravila zaštite na radu. Zbog toga je potrebno procijeniti i taj preostali rizik korištenjem gore navedenih metoda, o kojima ovlaštenici poslodavca moraju biti samo općenito informirani.

Iz analize i procjene opasnosti moraju biti vidljivi propusti u primjeni osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu te drugih mjera koji su doveli do navedenih štetnih događaja te da li su već primijenjene ili tek treba primijeniti mjere da se takvi događaji ne ponove odnosno smanje na najmanju moguću mjeru (čl. 9. st. 3. Pravilnika PO).