ZAKON
O DRŽAVNOM INSPEKTORATU
(NN
br. 76/99)
Članak
1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi,
ustrojstvo i način rada Državnog inspektorata.
(2) Sjedište Državnog inspektorata je u Zagrebu.
Članak
2.
(1)Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove koji se
odnose na nadzor obavljanja poslova i provedbu propisa o: prometu robom, radu i
zaštiti na radu, elektroenergetici, rudarstvu, posudama pod tlakom,
stočarstvu i vinarstvu, slatkovodnom i morskom ribarstvu, šumarstvu i
lovstvu, šumskom sjemenju i šumarskom sadnom materijalu, obračunu, naplati
i uplati boravišne pristojbe i o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti.
(2) Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u
drugim upravnim područjima kad je to određeno posebnim zakonom.
(3) Glavni inspektor i ministar obrane, odnosno glavni
inspektor i ministar unutarnjih poslova zajedno propisuju koje će poslove
nadzora iz stavka 1. ovog članka obavljati Državni inspektorat za potrebe
Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak
4.
Državni
inspektorat u području rada i zaštite na radu nadzire primjenu zakona i
drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i
zaposlenika (radni odnosi i zaštita na radu), a posebice primjenu propisa koji
se odnose na:
-
obvezu poslodavca da
zaposlenike u propisanim rokovima prijavljuje nadležnim tijelima mirovinskog i
zdravstvenog osiguranja,
-
radno vrijeme, plaće,
zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca
i dr.,
-
uvjete rada, zaštitu
zaposlenika, sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika,
-
osobito zaštitu zdravlja
malodobnika, žena i invalida.
Članak
8.
(1)Radi obavljanja poslova iz djelokruga Državnog
inspektorata, ovim Zakonom ustrojavaju se područne jedinice Državnog
inspektorata, i to:
-
područna jedinica sa
sjedištem u Rijeci u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i
fizičkih osoba na području Istarske, Ličko-senjske i
Primorsko-goranske županije,
-
područna jedinica sa
sjedištem u Splitu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih
osoba na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske,
Šibensko-kninske i Zadarske županije,
-
područna jedinica sa
sjedištem u Osijeku u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i
fizičkih osoba na području Brodsko-posavske, Osječko-baranjske,
Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije,
-
područna jedinica sa
sjedištem u Varaždinu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i
fizičkih osoba na području Krapinsko-zagorske,
Koprivničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije,
-
područna jedinica sa
sjedištem u Zagrebu u kojoj se obavlja inspekcijski nadzor pravnih i
fizičkih osoba na području Bjelovarsko-bilogorske, Karlovačke,
Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
(2) Unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorata, broj i
sjedište ispostava područnih jedinica kao i okvirni broj inspektora i
namještenika uređuje se uredbom Vlade Republike Hrvatske, a podrobno
Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog inspektorata.
Članak
9.
(1) Radom Državnog inspektorata upravlja glavni inspektor.
(2) Glavni inspektor ima zamjenika, kojeg na prijedlog glavnog
inspektora imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske. Zamjenik glavnog
inspektora za svoj rad odgovoran je glavnom inspektoru.
(3) Glavni inspektor može imati jednog ili više
pomoćnika, koje na prijedlog glavnog inspektora imenuje i razrješava Vlada
Republike Hrvatske. Pomoćnik glavnog inspektora za svoj rad odgovoran je
glavnom inspektoru.
(4) Radom područne jedinice Državnog inspektorata
upravlja pročelnik u zvanju inspektora kojeg imenuje i razrješava glavni
inspektor. Za pročelnika područne jedinice može se imenovati osoba
koja ispunjava opće i posebne uvjete za postavljanje u zvanje inspektora.
(5) Radom ispostave područne jedinice Državnog
inspektorata upravlja voditelj ispostave u zvanju inspektora, kojeg na
prijedlog pročelnika područne jedinice imenuje i razrješava glavni
inspektor. Za voditelja ispostave može se imenovati osoba koja ispunjava
opće i posebne uvjete za zvanje inspektora.
II. INSPEKCIJSKI POSLOVI
1.
Opće odredbe
Članak
10.
(1) Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori
Državnog inspektorata.
(2) Inspektori Državnog inspektorata, sukladno odredbama ovog
Zakona kojima se propisuje inspekcijski nadzor za pojedina upravna
područja i uvjeti koje moraju ispunjavati inspektori, postavljaju se u
zvanja gospodarskog inspektora, inspektora rada, elektroenergetskog inspektora,
rudarskog inspektora i inspektora posuda pod tlakom.
(3) Inspektor Državnog inspektorata koji ispunjava uvjete u
pogledu propisane stručne spreme i ima položene državne stručne
ispite može se postaviti i u više inspekcijskih zvanja.
(4)Inspekcijski poslovi razumijevaju se poslovima kod kojih
postoje posebni uvjeti rada.
Članak
11.
(1) Inspekcijske poslove iz nadležnosti Državnog inspektorata
u prvom stupnju obavljaju inspektori koji rade u područnim jedinicama i
ispostavama područnih jedinica Državnog inspektorata sukladno odredbi
članka 8. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, glavni inspektor
može odrediti da inspekcijske poslove u prvom stupnju obavlja drugi inspektor
Državnog inspektorata.
(3) Protiv rješenja inspektora može se izjaviti žalba Državnom
inspektoratu.
(4)Žalbu protiv rješenja inspektora rješava posebno
povjerenstvo Državnog inspektorata koje imenuje glavni inspektor.
4.
Inspektor rada
Članak
19.
Inspekcijski
nadzor koji se odnosi na primjenu zakona i drugih propisa u području rada
i zaštite na radu provodi inspektor rada i viši inspektor rada.
Članak
20.
(1) Za inspektora rada može se postaviti osoba koja pored
zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu ispunjava i
sljedeće posebne uvjete:
-
za provođenje
inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji uređuju
odnose između poslodavaca i zaposlenika (radni odnosi), mora imati visoku
stručnu spremu pravne struke i najmanje dvije godine radnog staža u struci
te položen državni stručni ispit;
-
za provođenje
inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa o zaštiti na radu
mora imati visoku stručnu spremu tehničke ili medicinske struke
(specijalist medicine rada) ili diplomirani psiholog, najmanje dvije godine
radnog staža u struci te položen državni stručni ispit.
(2) Za višeg inspektora rada može se postaviti osoba koja
ispunjava uvjete za inspektora rada iz stavka 1. ovoga članka i ima
najmanje deset godina radnog staža u struci, od čega tri godine kao
inspektor rada s položenim državnim stručnim ispitom.
Članak
21.
Broj
inspektora rada i viših inspektora rada u područnim jedinicama
određuje se ovisno o broju zaposlenika, u pravilu po jedan na 4.000
zaposlenika.
Članak
22.
Kada
se propisi iz članka 4. ovog Zakona odnose na sredstva rada pomorskog,
riječnog, željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, primjenu
tih propisa nadzire inspektor rada nadležan prema sjedištu poslodavca, odnosno
prema mjestu gdje se rad obavlja.
Članak
23.
Zaposlenikom
i poslodavcem u smislu ovoga Zakona smatraju se osobe koje se zaposlenikom i
poslodavcem smatraju prema odredbama Zakona o radu.
8.
Ostali poslovi inspekcijskog nadzora
Članak
30.
(1) Gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski
inspektor, rudarski inspektor i inspektor posuda pod tlakom, osim nadzora iz
članka 12. stavka 1., članka 19., 24., 26. i 28. ovoga Zakona, ako
posebnim propisom nije određena nadležnost drugog tijela državne uprave,
provode nadzor i nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju:
-
opći uvjeti
obavljanja djelatnosti (registracija, odobrenje za rad, rješenje, suglasnost,
drugo odobrenje nadležnih tijela, predmet poslovanja, sjedište i tvrtka),
-
zaštita potrošača
(isticanje cijena proizvoda i usluga, pravilnosti naplate za prodanu robu
odnosno obavljenu uslugu, točnost mjerenja roba, pridržavanje propisanog
radnog vremena i dr.).
(2) Gospodarski inspektor, inspektor rada, elektroenergetski
inspektor, rudarski inspektor i inspektor posuda pod tlakom provode
inspekcijski nadzor i u drugim upravnim područjima kada je to
određeno posebnim zakonom.
II. PRAVA¸ DUŽNOSTI I
OVLASTI
1.
Zajedničke odredbe
Članak
31.
(1)U provedbi inspekcijskog nadzora viši gospodarski
inspektor, gospodarski inspektor, gospodarski inspektor treće vrste
zvanja, viši inspektor rada, inspektor rada, viši elektroenergetski inspektor,
elektroenergetski inspektor, viši rudarski inspektor, rudarski inspektor, viši
inspektor posuda pod tlakom i inspektor posuda pod tlakom (u daljnjem tekstu:
inspektor) ovlašteni su pregledati zgrade, objekte, šumske rasadnike, šumišta,
nasade i druga zemljišta; poslovne prostorije i druge prostorije i prostore;
luke, privremena radilišta; izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s
pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije
i prostore u domaćinstvima odnosno stambene zgrade, stanove i kuće za
iznajmljivanje u kojima se putnicima i turistima pružaju ugostiteljske i
turističke usluge; proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada i
ribolovne alate; vozila i plovila; poslovne knjige, registre, dokumente,
ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u
poslovanje pravne i fizičke osobe u pogledu primjene propisa iz članka
3., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona te obavljati i druge radnje u skladu s drugim
propisom.
(2) Pod poslovnim prostorijama, u smislu ovoga Zakona,
razumijevaju se stambene prostorije prijavljene kao poslovni prostor i druge
prostorije, prijevozna sredstva i slično, u kojima nadzirana pravna i
fizička osoba obavlja odobrenu djelatnost, odnosno rad.
(3) Inspektor je ovlašten u postupku nadzora zatražiti i
pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osobe (osobna
iskaznica, putovnica i sl.), a osobe koje podliježu nadzoru dužne su na zahtjev
inspektora dati mu takvu ispravu na uvid.
(4) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može
uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba i
svjedoka.
Članak
32.
O
početku obavljanja nadzora, inspektor će obavijestiti odgovornu osobu
nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna, osim ako smatra
da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost nadzora.
Članak
33.
O
obavljenom inspekcijskom nadzoru
inspektor je dužan sastaviti zapisnik.
Članak
34.
(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru
inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi
članka 31. stavka 1., 3. i 4. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za
neometan rad.
(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije
omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u
slučaju ako u roku određenom u zapisniku inspektoru ne osigura uvid u
proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za
utvrđivanje činjeničnog stanja u započetom nadzoru.
(3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka
dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog
objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi
način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično
stanje.
(4) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe
nakon obavljenog inspekcijskog nadzora tražiti izvršenje pojedine radnje u
postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti
rok izvršenja te radnje.
Članak
35.
Pravne
i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u roku primjerenom
izvršenju obveze, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke,
obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog
nadzora.
Članak
36.
(1) Inspektor će izvijestiti nadležno tijelo državne
uprave o uočenim nepravilnostima i tražiti pokretanje postupka i
poduzimanja mjera za uklanjanje nepravilnosti, ako nije ovlašten izravno
postupati.
(2) Inspektor može obavješćivati i savjetovati nadzirane
pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih
propisa ako to smatra korisnim ili potrebnim, nakon obavljenog nadzora.
Članak
37.
(1) Inspektor je dužan razmotriti podnesak pravne ili
fizičke osobe koji se odnosi na nadzor iz njegove nadležnosti, i o
poduzetim radnjama i mjerama pismeno obavijestiti podnositelja.
(2) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak
o identitetu podnositelja.
Članak
38.
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može
privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju, odnosno
presude o izvršenom privrednom prijestupu ili kaznenom djelu, dokumentaciju i
predmete koji u prekršajnom ili sudbenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.
(2) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz
stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda o točno naznačenoj
oduzetoj dokumentaciji i predmetima.
Članak
39.
(1) Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno pravo
oduzimanja predmeta kojim je načinjen prekršaj, privredni prijestup ili
kazneno djelo, inspektor može privremeno oduzeti taj predmet.
(2) Inspektor je dužan privremeno oduzeti predmet kad je
propisom predviđeno obvezno oduzimanje predmeta.
(3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s
točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini.
(4) O izvršenom privremenom oduzimanju predmeta inspektor je
dužan odmah izvijestiti nadležno sudbeno tijelo kojem je predložio pokretanje
postupaka zbog učinjenog prekršaja, privrednog prijestupa ili kaznenog
djela i predati mu privremeno oduzete predmete.
(5) U slučaju kada se privremeno do odluke nadležnog
sudbenog tijela oduzimaju predmeti podložni kvarenju, životinje, alati i oprema
za ribolov te plovilo, prijava, odnosno zahtjev se mora podnijeti u roku od 48
sati od oduzimanja, a nadležno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno o zahtjevu
odlučuje u hitnom postupku.
(6) Inspektor je dužan s oduzetim predmetima postupati na
način kako je to određeno posebnim zakonom.
(7) Državni inspektorat je dužan osigurati uvjete za
oduzimanje, čuvanje i održavanje privremeno oduzetih predmeta do predaje
tih predmeta nadležnom sudbenom tijelu.
(8) S privremeno oduzetim predmetima, do predaje nadležnom
sudbenom tijelu, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati,
predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim
propisom nije drukčije određeno.
Članak
46.
(1) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da
je povrijeđen zakon ili drugi propis, rješenjem može narediti otklanjanje
utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se nepravilnost
mora otkloniti.
(2) Ako je ovim zakonom ili drugim propisom predviđeno da
se za utvrđenu nepravilnost primjenjuje određena upravna mjera,
inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru.
(3) Inspektor će rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga
članka donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od
dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje
rješenja. Nedonošenje rješenja do tog roka ne isključuje obvezu njegova
donošenja.
(4) Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka inspektor
neće donositi ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom
inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja sukladno stavku 3. ovoga
članka, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.
Članak
47.
(1) Protiv rješenja koja na temelju ovoga Zakona ili drugog
propisa donosi inspektor u područnoj jedinici, odnosno u ispostavi
područne jedinice Državnog inspektorata, može se u roku od osam dana od
dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu.
(2) Ako inspektor u područnoj jedinici, odnosno u
ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata nađe da je
podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije
novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode,
a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa
spisima koji se odnose na predmet na rješavanje Državnom inspektoratu.
(3) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona
odgađa izvršenje rješenja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije
uređeno.
Članak
48.
(1) Nakon što je rješenje postalo izvršno, inspektor će
utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja
će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje.
(2) Zaključak o dozvoli izvršenja rješenja inspektor
će donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana
kad je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno. Nedonošenje zaključka do
tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja.
(3) Troškove izvršenja rješenja snosi stranka koja je bila
dužna izvršiti naređenu upravnu mjeru.
Članak
49.
(1) Izvršno rješenje inspektora kojem je predmet
nenovčana obveza i koje se prema naravi obveze može izvršiti neposrednom
prinudom, izvršit će se tom prinudom bez prethodne primjene prisilnih
mjera iz članka 286. Zakona o općem upravnom postupku.
(2) Ako se rješenje ne može izvršiti u smislu stavka 1. ovoga
članka, inspektor će prinuditi izvršenika na ispunjenje obveze
novčanim kaznama.
(3) Novčana kazna koja se na temelju stavka 2. ovoga
članka izriče prvi put, izriče se u iznosu 10.000,00 kuna za
nadziranu pravnu i fizičku osobu. Svaka kasnija novčana kazna
izriče se u istom iznosu.
Članak
50.
(1) Inspektor će donijeti rješenje i odmah narediti
izvršenje u slučaju kada utvrdi da pravna ili fizička osoba obavlja
djelatnost protivno izvršnoj i pravomoćnoj zaštitnoj mjeri zabrane
obavljanja djelatnosti, donesenoj od strane nadležnog sudbenog tijela, ako
posebnim propisom nije drukčije određeno.
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga
članka ne odgađa njegovo izvršenje.
(3) U provedbi rješenja iz stavka 1. ovoga članka
inspektor će pečaćenjem ili na drugi pogodan način
zatvoriti prostorije (objekt) u kojima se obavlja djelatnost, a može do
konačne odluke nadležnog tijela oduzeti opremu, uređaje, sredstva za
rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.
Članak
51.
(1) Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa učinjen
prekršaj, privredni prijestup ili kazneno djelo, uz rješenje za čije je
donošenje ovlašten, odnosno uz zapisnik ako ne postoji ovlaštenje za donošenje
rješenja, dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana
završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za
poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka,
odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa, odnosno
kaznenog djela.
(2) Sudbeno tijelo kojemu je podnesen zahtjev, odnosno prijava
u smislu stavka 1. ovoga članka, dužno je o ishodu postupka obavijestiti
podnositelja zahtjeva, odnosno prijave.
Članak 52.
(1) Ako je posebnim propisom za pojedinu povredu
predviđena mjera oduzimanja imovinske koristi, inspektor je dužan u
zapisniku utvrditi iznos ostvarene imovinske koristi.
(2) Inspektor je dužan u zahtjevu za pokretanje prekršajnog
postupka, odnosno u prijavi za pokretanje postupka zbog privrednog prijestupa,
odnosno kaznenog djela predložiti oduzimanje utvrđenog iznosa imovinske koristi
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak
53.
Na
postupak inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom
postupku, ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena.
Članak
54.
(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan
te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i
ovlasti utvrđenih ovim Zakonom ili drugim propisima.
(2) Glavni inspektor utvrđuje godišnjim programom rada
najmanji broj, strukturu i način obavljanja nadzora nad primjenom propisa iz
djelokruga rada Državnog inspektorata.
Članak
55.
Viši
inspektori obavljaju najsloženije poslove iz djelokruga rada Državnog
inspektorata utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu.
Članak
56.
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama
inspektor vodi očevidnik, čiji sadržaj, oblik i način
vođenja propisuje pravilnikom glavni inspektor.
(2) Glavni inspektor propisuje način pečaćenja,
kada se rješenja donijeta na temelju ovoga Zakona ili drugih zakona izvršavaju
pečaćenjem.
Članak
57.
(1) Inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojima dokazuje
službeno svojstvo, identitet i ovlasti i tijekom službe redovito je dužan
nositi službenu odoru.
(2) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled, boju,
kroj i nošenje službene odore, izgled znaka te način izdavanja i
vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima propisuje
pravilnikom glavni inspektor.
2.
Posebne odredbe
Inspektor
rada
Članak
59.
(1) U provedbi inspekcijskog nadzora u području zaštite
na radu, inspektor rada dužan je rješenjem preko knjige nadzora:
-
narediti poslodavcu da
udalji s posla zaposlenika koji radi protivno pravilima zaštite na radu,
odnosno koji ne upotrebljava propisana osnovna zaštitna sredstva te za kojeg se
opravdano može pretpostaviti da je pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih
sredstava,
-
narediti poslodavcu da
zaposlenika udalji s poslova za čije obavljanje ne ispunjava uvjete
utvrđene pravilima zaštite na radu, ako je zbog toga neposredno ugrožen
život odnosno zdravlje zaposlenika,
-
zabraniti uporabu sredstava
rada (objekata namijenjenih za rad, strojeva i uređaja, skela i površina
za rad i dr.), dok se ne otklone nedostaci ili dok traju okolnosti zbog kojih
je neposredno ugrožen život, odnosno zdravlje zaposlenika,
-
zabraniti poslodavcu
određeno ponašanje ili postupanje koje je protivno zakonu ili drugom
propisu, odnosno narediti mu otklanjanje utvrđene nepravilnosti.
(2) Mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka poduzet
će se i kad strojevi i uređaji s povećanim opasnostima odnosno
radni okoliš nisu ispitani u propisnim rokovima, a opravdano se može
pretpostaviti da postoji neposredna opasnost po život, odnosno zdravlje
zaposlenika.
(3) Na zahtjev poslodavca inspektor rada dužan je izdati
posebno pismeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka s obrazloženjem, ako je
takav zahtjev postavljen u roku od osam dana od dana upisa izrečene mjere
u knjizi nadzora.
(4) U svrhu osiguranja provedbe zabrane iz stavka 1. podstavka
3. i stavka 2. ovoga članka inspektor rada može zapečatiti radne
prostorije i prostore, odnosno strojeve i uređaje.
(5) Ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije
uređeno, inspektor rada će donijeti rješenje kojim će nadziranoj
pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje djelatnosti, ako obavlja
djelatnost za koju nije registrirana ili ako nema rješenja (odobrenja, dozvole,
obrtnice ili dr.) izdanog od nadležnog tijela.
Članak
60.
(1) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor na mjestu gdje je
nastao događaj koji je prouzročio smrt, skupnu ili težu ozljedu
zaposlenika, ili koji je izazvao poremećaj u procesu rada koji je mogao
izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, i to odmah
nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca,
zaposlenika, policije ili od liječnika koji je zaposleniku pružio prvu
medicinsku pomoć.
(2) Inspektor rada dužan je obaviti nadzor kod poslodavca u
kojeg je utvrđen slučaj profesionalne bolesti.
(3) O događaju koji je prouzročio smrt ili skupnu
ozljedu zaposlenika inspektor rada dužan je odmah izvijestiti glavnog
inspektora.
(4)Glavni inspektor, uz prethodno pribavljeno mišljenje
nadležnog ministarstva, naputkom određuje koje podatke mora sadržavati
izvješće iz stavka 3. ovoga članka.
Članak
61.
Inspektor
rada ima pravo i dužnost rješenjem narediti poslodavcu otklanjanje
utvrđene povrede propisa o radnim odnosima, osim ako se radi o pravu koje
zaposlenik može ostvariti pred sudom.
Članak
62.
(1) Poslodavac ne smije povjeriti obavljanje poslova iz svoga
predmeta poslovanja zaposlenicima drugoga poslodavca koji kod njega rade na
temelju ugovora o kooperaciji ili kakvoga drugoga pravnog temelja, ako nisu
prijavljeni tijelima mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili ako su ti
zaposlenici stranci bez radne dozvole.
(2) Ako prilikom nadzora inspektor utvrdi:
-
da za poslodavca radi
stranac bez radne dozvole,
-
da je poslodavac sa
zaposlenikom sklopio ugovor o djelu, ili koji drugi ugovor osim ugovora o radu,
a po zakonu je morao sklopiti ugovor o radu,
-
da poslodavac zaposlenika
s kojim je sklopio ugovor o radu nije prijavio tijelima mirovinsko-invalidskoga
ili zdravstvenoga osiguranja,
-
da poslodavac nije izvršio
izvršno rješenje inspektora rada,
-
da poslodavac povjerava
poslove zaposlenicima drugoga poslodavca protivno odredbama stavka 1. ovoga
članka,
može
rješenjem privremeno, do otklanjanja utvrđenih nedostataka odnosno
nepravilnosti, zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka izvršava se
pečaćenjem ulaza u poslovne prostorije, odnosno pečaćenjem
drugih sredstava rada ili na drugi pogodan način.
Članak
63.
Žalba
izjavljena protiv rješenja donijeta na temelju odredbi članka 59. stavka
1. podstavka 2. do 4., stavka 2. i stavka 5. i članka 62. stavka 2.
podstavka 1. ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.
IV. KAZNENE ODREDBE
Članak
65.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako inspektoru ne
omogući obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona ili mu na bilo
koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan
rad ili mu ne dostavi ili ne pripremi podatke, obavijesti i materijale u
određenom roku ili mu dostavi ili pripremi netočne i nepotpune
podatke, obavijesti i materijale (članak 31. stavak 1., članak 32.,
članak 34. i članak 35.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do
20.000,00 kuna.
Članak
66.
Novčanom
kaznom od 3.000,00 do 12.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja
podliježe nadzoru, ako na zahtjev inspektora ne stavi na uvid javnu ispravu iz
koje se može utvrditi njezin identitet (članak 31. stavak 3.)
Članak
67.
(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit
će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
-
ako stavi u promet
proizvode bez uvjerenja (članak 17. stavak 3.),
-
ako ne dozvoli inspektoru
privremeno oduzimanje dokumentacije i drugih predmeta koji mogu poslužiti kao
dokaz u sudbenom postupku (članak 38. stavak 1.),
-
ako ne dozvoli inspektoru
oduzimanje predmeta kojim je učinjen prekršaj, privredni prijestup,
privredni prijestup ili kazneno djelo (članak 39. stavak 1. i 2.),
-
ako uskrati uzimanje
uzoraka radi ispitivanja kakvoće proizvoda (članak 40.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. podstavak 1. ovoga članka uz
novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja
djelatnosti uvoza u trajanju od jedne do tri godine i oduzimanja imovinske
koristi ostvarene izvršenjem prekršaja.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000,00 do
10.000,00 kuna.
Članak
68.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 120.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne izvrši
rješenje inspektora (članak 46. stavak 1. i 2., članak 50. stavak 1.,
članak 58., članak 59. stavak 1., 2. i 5., članak 61., članak
62. stavak 2. i 3. i članak 64.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi
na članak 58. stavak 4. podstavak 7. i stavak 7. podstavak 3. ovoga Zakona
uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja više
naplaćenog iznosa u korist kupca, odnosno korisnika usluge ako je poznat.
(3) Ako kupac, odnosno korisnik usluge nije poznat, više
naplaćen iznos oduzet će se kao protupravno stečena imovinska
korist. Protupravno stečena imovinska korist prihod je državnog
proračuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do
20.000,00 kuna.
Članak
69.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 160.000,00 kuna
kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja otpečati
poslovne i druge prostorije, postrojenja, uređaje i druga sredstva za rad
ili koja ošteti, odstrani ili izvrši bilo kakvu radnju u svezi sa službenim
pečatom inspektora (članak 58. stavak 6. i 8. i članak 62.
stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 6.000,00 do
20.000,00 kuna.
Članak
70.
(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 75.000,00 kuna kaznit
će se za prekršaj pravna ili fizička osoba koja ne postupi po
rješenju iz zapisnika inspektora (članak 58. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do
20.000,00 kuna.
Članak
71.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna po
zaposleniku kaznit će se za prekršaj poslodavac koji zaposlenika u
propisanom roku ne prijavi tijelima mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja te
poslodavac koji zaposlenicima drugoga poslodavca povjerava poslove protivno
zakonu ili drugom propisu (članak 4. podstavak 1. i članak 62. stavak
1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do
30.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka poslodavcu se
može izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od
10.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 kuna.
Članak
72.
(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit
će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako ne podnese pisani
zahtjev radi izdavanja uvjerenja o kakvoći (članak 17. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će
se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do
3.000,00 kuna.
Članak
73.
(1) Za prekršaj iz članka 68. koji se odnosi na
članak 59. stavak 1. i 2., članak 61., članak 62. stavak 2. i 3.
i članak 72. ovoga Zakona počinjen drugi put uz novčanu kaznu
izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u
trajanju od jednog do tri mjeseca, a za prekršaj počinjen treći put
uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane
obavljanja djelatnosti u trajanju od tri do šest mjeseci.
(2) Smatra se da je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka
počinjen drugi put, odnosno treći put, ako je počinjen u roku od
tri godine od pravomoćnosti posljednjeg rješenja o prekršaju.
Članak
74.
(1) Prekršajni postupci za djela koja su prema propisima koji
su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona bili propisani kao
prekršaji, a prema ovom Zakonu nisu određeni kao prekršaji, obustavit
će se.
(2) Postupci koji se ne obustavljaju prema stavku 1. ovoga
članka, dovršit će se prema propisima koji su vrijedili do dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE
ODREDBE
Članak
75.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o
unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
(3) Glavni inspektor donijet će Pravilnik o unutarnjem
redu Državnog inspektorata u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe
iz stavka 2. ovoga članka.
(8)Na ravnopravni položaj preuzetih državnih službenika i
namještenika koji nakon donošenja Pravilnika iz stavka 3. ovoga članka ne
budu postavljeni u zvanja odnosno raspoređeni na radna mjesta, primjenjuju
se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike u slušaju
ukidanja tijela državne uprave.
Članak
78.
(2) Propise iz članaka 18. stavak 3., 56. i 57. stavak 2.
ovoga Zakona glavni će inspektor donijeti u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Propis iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona glavni
inspektor i ministar obrane, odnosno glavni inspektor i ministar unutarnjih
poslova, donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(4) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga
članka ostaju na snazi odredbe propisa donesenih za provedbu Zakona o
inspekciji rada (“Narodne novine”, br. 59/96. i 94/96.), koje nisu suprotne
ovom Zakonu.
Članak
80.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
3. Zakon o
inspekciji rada (“Narodne novine”, br. 59/96. i 94/96.).
Članak
81.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u “Narodnim novinama”.
(“Narodne novine”, br. 76/99. od 19. srpnja 1999.)