PRAVILNIK

O MJERAMA I NORMATIVIMA ZAŠTITE NA RADU NA ORUĐU ZA RAD

(SL br. 18/91)

 

I. OSNOVNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim se pravilnikom propisuju mjere i normativi zaštite na radu na oruđu za rad koje se upotrebljava ili je namijenjeno tehnološkom procesu ili je u njegovoj funkciji, bez obzira na to kojom je vrstom energije pogonjeno.

 

Članak 2.

 

Oruđem se, prema ovom pravilniku, smatraju postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos tereta i mehanizirani ručni alat.

Mjere i normativi zaštite na radu, propisani ovim pravilnikom, primjenjuju se i na oruđe postavljeno na prometnim sredstvima željezničkoga, cestovnoga, pomorskoga, riječnoga, jezerskoga i zračnog prometa.

Mjere i normative zaštite na radu, propisane ovim pravilnikom, dužne su primjenjivati organizacije i poslodavci koji projektiraju, izrađuju i rekonstruiraju oruđe (u nastavku teksta “proizvođači oruđa”) te organizacije i poslodavci koji se tim oruđem koriste (u nastavku teksta “korisnici oruđa”).

 

Članak 3.

 

Rukovanje oruđem, prema ovom pravilniku, smatra se upravljanje oruđem u procesu rada s pomoću uređaja za upravljanje te nadziranje ispravnog rada oruđa.

Posluživanjem oruđa, prema ovom pravilniku, smatraju se prinošenje na oruđe i odnošenje s oruđa materijala ili izradaka te drugi pomoćni poslovi na oruđu.

Opasnim mjestima odnosno prostorima na oruđu, prema ovom pravilniku, smatraju se mjesta i prostori na kojima mogu zbog opasnih gibanja nastati prignječenja, uklještenja, zahvaćanja, rezovi, posjekotine, udarci te udari električne i druge energije, štetna djelovanja opasnih tvari (opekline, nagrizanja, ionizacijska i neionizacijska zračenja, trovanja i dr., djelovanja štetnih prašina i dr.).

Opasna gibanja, prema ovom pravilniku, jesu ona gibanja oruđa ili njegova dijela, alata, materijala, osovina, prijenosnika snage, zamašnjaka, transportnih elemenata i dr. koja mogu stvarati opasna mjesta odnosno opasne prostore.

Opasnim se tvarima, prema ovom pravilniku, smatraju tvari koje mogu štetno djelovati na život ili zdravlje zaposlenih radnika (eksplozivne tvari, stlačeni plinovi, zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari, tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove, organski peroksidi, otrovi, zarazne, radioaktivne i nagrizajuće tvari i sl.).

Zaštitne naprave (ograde, zagrade, štitnici, poklopci, vratašca, oklopi, kućišta, kape, nape, branici, naprave za protupovratno djelovanje izradaka i dr.), prema ovom pravilniku, jesu naprave koje onemogućuju ulazak ruku ili drugih dijelova tijela radnika u opasno mjesto za vrijeme rada odnosno koje štite radnika od loma, odbacivanja, prskanja, izlijevanja, požara, eksplozije, trovanja, nagrizanja, opasnih zračenja ili drugih neželjenih djelovanja tvari.

Zaštitni uređaji ili uređaji sa zaštitnom funkcijom (sigurnosni uređaji), prema ovom pravilniku, jesu konstrukcijski elementi oruđa koji služe i za rad na oruđu i za zaštitu radnika od pojedinih opasnosti na ovaj način:

1) ograničuju ili onemogućuju pristup tijela ili dijelova tijela radnika opasnim mjestima (uređaj za dvoručno upravljanje, daljinsko vođenje odnosno upravljanje, uređaj kojim upravljaju dva radnika i dr.);

2) onemogućuju premašenje ili sniženje tlaka, temperature i drugih svojstava tvari (odušne cijevi, sigurnosni ventili, tlačne sklopke, kontaktni termometri i dr.);

3) onemogućuju preopterećenje oruđa (uređaji za detekciju preopterećenja - osjetila i dr.);

4) onemogućuju nekontroliran rad oruđa ili njegovih dijelova (regulacijsko-sigurnosni sklopovi, elektromagnetni ventili, bimetalni osigurači, uređaji za automatsku kontrolu i dr.);

5) zaštićuje oruđe i radnika od drugih opasnih pojava zbog zatajivanja normalnih funkcija oruđa.

Zaštitni uređaji za blokiranje (zaštitne blokade), prema ovom pravilniku, jesu uređaji kojima se osigurava međuovisnost djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja i oruđa odnosno njegovih dijelova te siguran rad odnosno zaustavljanje oruđa u slučaju kvara ili drugih neželjenih pojava u procesu rada (sprečavanje istodobnog toka različitih operacija, ograničenje hoda i okreta pokretnih oruđa - dizalica, ograničenje opterećenja i dr.).

Međuovisnost djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja i oruđa odnosno njegovih dijelova zaštitnom blokadom osigurava se osobito u slučajevima kad se zahtijeva da se oruđe ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se ne postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili uređaj odnosno da se zaštitna naprava ili uređaj ne mogu skinuti dok se oruđe odnosno njegov dio ne zaustavi, kako bi se radnik zaštitio od opasnosti koje mogu nastati pokretanjem ili djelovanjem oruđa ili njegovih dijelova.

 

Članak 4.

 

Zaštita radnika na radu na opasnim mjestima odnosno prostorima na oruđu osigurava se, prije svega, konstrukcijskim rješenjima oruđa ili njegova dijela, i to:

1) izborom odgovarajućeg konstrukcijskog materijala;

2) prikladnim oblikovanjem oruđa;

3) zatvaranjem u kućište dijelova u gibanju, električne opreme i drugih izvora opasnosti;

4) ugradnjom izolacijskog materijala za zaštitu od udara električne struje, za toplinsku zaštitu, za zaštitu od buke i vibracija te zaštitu od ionizacijskog i neionizacijskog zračenja;

5) ugradnjom odgovarajuće mehaničke i električne opreme i instalacija (uređaji za zaštitno blokiranje, uređaji za zaštitu od električnog udara, zaštitu od preopterećenja i dr.);

6) hermetizacijom tehnološkog procesa;

7) automatizacijom i daljinskim vođenjem procesa.

 

Članak 5.

 

Ako se zaštita na radu na opasnim mjestima odnosno prostorima na oruđu za rad ne može osigurati konstrukcijskim rješenjima, mora se osigurati: drugim tehničkim rješenjima, zaštitnim napravama, zaštitnim uređajima, zaštitnim blokadama te primjenom tehničkih rješenja uz koje je nepotrebno neposredno rukovanje radnika na opasnom mjestu.

 

Članak 6.

 

Ako je zbog procesa rada potrebno rukom ili dijelovima tijela prilaziti opasnom mjestu ili pridržavati obrađivani materijal ili ga prinositi ili iz opasnog mjesta vaditi, moraju se koristiti pomoćni ručni alati ili mehanički držači za hvatanje odnosno ulaganje, okretanje, vođenje, izbacivanje, vađenje i sl.

Kada se upotrebljavaju pomoćni ručni alati, moraju se uzeti u obzir svi elementi važni za procjenu da je takav način rada moguć bez opasnosti.

 

 

II. MJERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU

 

1. Smještaj oruđa

 

Članak 7.

 

Oruđe se u prostoru mora postaviti tako da pokretno oruđe i njegovi dijelovi ne stvaraju opasna mjesta s čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza.

Ako se ne mogu primijeniti normativi iz stavka 1. ovog članka, moraju se postaviti zaštitne naprave (zagrade, ograde, poklopci i dr.) ili, ako to nije moguće, postaviti znak zabrane prolaza izrađen u skladu s odgovarajućim standardima.

 

Članak 8.

 

Pri razmještaju oruđa moraju se predvidjeti slobodne površine za rukovanje i posluživanje oruđa te površine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda).

Radi čišćenja, podmazivanja i održavanja oruđa, moraju se osigurati odgovarajući slobodni prolazi i pristupi oruđu s onih strana gdje se ti radovi obavljaju.

Širina pristupa oruđu na kojem radnik obavlja poslove iz stavka 2. ovog članka mora biti u skladu s potrebama rada i položaja tijela radnika pri obavljanju tih poslova.

 

Članak 9.

 

Smještaj odnosno raspored oruđa mora biti takav da radnici koji njime rukuju ili ga poslužuju te radnici koji rade u neposrednoj blizini ne budu izloženi mogućim mehaničkim ozljedama (od dijelova koji strše, padaju i odlijeću), zdravstvenim oštećenjima (otrovne i agresivne tvari, zračenja, bliještanja svjetlosti i dr.) i drugim neželjenim pojavama.

 

Članak 10.

 

Raspored oruđa u prostoriji prema izvoru dnevne svjetlosti (prozori, svjetlarnici i dr.) i električne rasvjete mora biti takav da je na oruđu osigurano dobro viđenje, tj. brzo i točno opažanje uz što manji zamor očiju, bez bliještanja.

Ako se bliještanje svjetlosti i upadanje izravne sunčeve svjetlosti na mjesto rada radnika ne može spriječiti odgovarajućim smještajem oruđa u prostoriji, mora se primijeniti neka od metoda zasjenjivanja (zastori, premazivanje okana i dr.) ili osigurati rasipanje koncentrirane svjetlosti (difuzori).

 

Članak 11.

 

Razmještaj oruđa i položaj prema drugim objektima (građevinski i sl.) u prostoriji ili prostoru mora biti takav da rukovatelj ima dobar pregled radne zone i svih dijelova oruđa, a ako to nije moguće, moraju se, prema potrebi, primijeniti dodatne zaštitne mjere.

 

Članak 12.

 

Stabilno oruđe mora se postaviti na čvrstu podlogu, a, prema potrebi, i učvrstiti za podlogu ili druge temeljne oslonce (konzola, stol i sl.), tako da se pri upotrebi ne može nepredviđeno promijeniti njegov položaj.

Učvršćenje oruđa za temeljnu podlogu mora se izvesti prema tehničkoj uputi ili posebnom projektu odnosno prema općepriznatim pravilima za temeljenje oruđa.

 

Članak 13.

 

Oruđe koje pri radu stvara udarce i vibracije mora se pričvrstiti za temeljnu podlogu uz upotrebu amortizirajućih podloški (drveni, gumeni ili drugi elastični materijal, opruge i dr.) da bi se spriječilo stvaranje buke i prijenos vibracije iznad dopuštene veličine propisane mjerama i normativima zaštite na radu.

 

Članak 14.

 

Oruđe koje pri radu stvara povećane udarce i vibracije ne smije se postavljati na katove u objektima ili na druge povišene oslonce ako bi se zbog udaraca i vibracija mogla oštetiti konstrukcija objekta odnosno oslonca ili bi to djelovalo na zdravlje radnika.

Ako se na oruđu postavljenom na katovima ili povišenim osloncima stvaraju udarci i vibracije, moraju se najprije poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere da bi se spriječio prijenos buke i vibracije na konstrukciju zgrade (elastični temelji, plutajući podovi i dr.).

 

Članak 15.

 

Odredbe o smještaju oruđa prema ovom pravilniku ne primjenjuju se na oruđe za koje se to uređuje posebnim propisima o zaštiti na radu, propisima o tehničkim normativima ili odgovarajućim standardima.

 

 

2. Natpisi i upozorenja

 

Članak 16.

 

Na oruđu se mora postaviti natpisna pločica s uočljivim dostupnim i trajnim natpisom i s podacima o proizvođaču, tipu, seriji, broju, godini proizvodnje te naznakama o tehničkim karakteristikama oruđa (npr. snaga, radni napon, frekvencija struje, broj okretaja, radni tlak medija i dr.) ako taj natpis ili njegov dio nije utisnut na samom oruđu.

Ako je posebnim propisima određen sadržaj podataka na natpisnoj pločici oruđa, podaci na oruđu moraju biti u skladu s tim propisima.

 

Članak 17.

 

Na odgovarajućim radnim elementima oruđa, pokraj kola, ručica, poluga, tipkala, tipki i dr., moraju biti oznake za pojedine funkcije, npr. za kretanja i brzine, oznake radnih elemenata, oznake za rukovanje i komande, oznake sigurnosti i sl.

 

Članak 18.

 

Ako pri rukovanju i održavanju oruđa, zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili mogu nastati, postoje opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu postaviti odgovarajuća trajna upozorenja i upute.

Ako je oruđe iz stavka 1. ovoga članka postavljeno u posebnome građevinskom objektu ili posebnoj zgradi ili prostoriji, odgovarajuće upozorenje treba postaviti na vrata te zgrade ili prostorije ili na istaknuto mjesto na zidu u predjelu ulaznih vrata.

Upozorenja ili upute moraju na kratak i jasan način upozoravati radnika na obvezatnu ili nedopuštenu radnju ili opasnost koja može nastati.

 

 

3. Pogonska energija s osobitostima zaštite

 

Članak 19.

 

Zahtjevi u vezi s izvedbom i kakvoćom električne opreme industrijskog i drugog oruđa i zaštite (napajanje, priključivanje na mrežu, zaštita od kratkog spoja, preopterećenja i pada napona i u slučaju kvara i smetnji, upravljačkih i signalnih strujnih krugova, razmještaj opreme, upravljačkih uređaja, kabela i vodiča, električnih razdjelnika električnih motora, priključivanje pribora i ispitivanje električne opreme), osiguravaju se u skladu s odgovarajućim standardom za električnu opremu industrijskih strojeva.

 

Članak 20.

 

Oruđe na električni pogon smješteno u prostorijama ili na mjestima s posebnim opasnostima, npr. u vlažnim prostorijama, vrućim prostorijama, prostorijama ugroženim od zapaljivih ili eksplozivnih smjesa, moraju udovoljiti posebnim uvjetima prema odgovarajućim standardima i propisima o tehničkim normativima.

 

Članak 21.

 

Pri upotrebi oruđa pogonjenog motorima s unutarnjim izgaranjem (s tekućim ili plinskim gorivom) mora se, uz ostalo, osobito osigurati:

1) smještaj u posebnu prostoriju, ako je oruđe locirano na stalnome mjestu rada;

2) poseban način temeljenja, ako pri njegovoj upotrebi nastaju vibracije koje se prenose na građevinski objekt u kojem rade radnici;

3) odvod ispušnih plinova van objekta odnosno zone rada radnika i dovod svježeg zraka;

4) dovod pogonskih goriva iz spremnika nepropusnim i sigurno postavljenim cjevovodom, pripadnim armaturama i drugim sastavnim dijelovima.

 

Članak 22.

 

Ako na cijevima, priključnim cjevovodima i spojnim mjestima za hidraulične i parne uređaje postoji mogućnost da se tlak poveća iznad dopuštene veličine, moraju postojati uređaji koji će sniziti tlak unutar dopuštenih granica.

 

Članak 23.

 

Oruđe koje se koristi plinovitim, tekućim ili krutim gorivima mora biti opremljeno zaštitnim uređajima tako da ne postoji mogućnost ispuštanja goriva i stvaranja požarno-eksplozivnih smjesa ili smjesa opasnih za zdravlje.

 

Članak 24.

 

Na oruđu koje u svojem sastavu ima tlačnu posudu moraju biti postavljeni uređaji za zaštitu od porasta tlaka.

 

Članak 25.

 

Energetski vodovi oruđa moraju biti označeni odnosno obojeni odgovarajućim propisanim prepoznatljivim bojama, u skladu s propisima o tehničkim normativima, odgovarajućim standardima i općepriznatim pravilima, ako ne postoje propisi.

 

Članak 26.

 

Oruđe pokretano ljudskom snagom mora udovoljavati ovim ergonomskim pravilima:

1) najveća dopuštena sila radnika na rukohvatu ili pedalu uređaja za upravljanje mora biti u skladu s odredbama članka 30. stavka 2. i članka 39. stavka 4. ovog pravilnika;

2) rukohvati moraju biti udešeni da oblikom, konstrukcijom i dimenzijama odgovaraju šaci radnika;

3) elementi za rukovanje (rukohvati) na kolima, polugama i dr., a i pedali, moraju biti postavljeni tako da odgovaraju normalnom položaju tijela radnika za pokretanje tog oruđa.

Upotrijebljena sila radnika na rukohvatu (hvatište) uređaja za pokretanje može biti i veća od sile određene stavkom 1. točkom 1) ovog članka ako radnik radi samo povremeno, a sila za pokretanje ne bi smjela biti veća od 250 N.

 

 

4. Poremećaji, nestanak i ponovni povratak energije

 

Članak 27.

 

Kada na oruđu nastane poremećaj odnosno ako oruđe prestane raditi zbog nestanka i ponovna dolaska električne ili druge energije, oruđe mora djelovati:

1) tako da ne stvori opasna gibanja;

2) tako da ne otpadnu i ne odlete dijelovi koji su bili učvršćeni djelovanjem energije;

3) tako da zaštitni uređaji i uređaji sa zaštitnom funkcijom ostanu djelotvorni;

4) tako da se onemogući neželjeno automatsko ponovno puštanje u rad motora ili drugih uređaja ako bi to bilo opasno.

Nastanak opasnog gibanja iz stavka 1. točke 1) ovoga članka mora se spriječiti uređajem koji djeluje automatski, a ako to nije moguće, moraju postojati drugi uređaji kojima se radnici mogu zaštititi od opasnih gibanja.

Ako bi zbog poremećaja, nestanka i ponovna povratka energije mogla opasno djelovati zaostala ili povratna energija, potrebno je postaviti uočljiva upozorenja na oruđu ili u njegovoj neposrednoj blizini, u skladu s odredbom članka 17. ovoga pravilnika.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na oruđe koje nekontroliranim ponovnim početkom rada ne ugrožava radnike ni radni okoliš.

 

 

5. Uređaji za upravljanje

 

Članak 28.

 

Svako oruđe pogonjeno energijom mora imati uređaji za puštanje u pogon i zaustavljanje izrađen tako da njegovim aktiviranjem preko aktuatora (tipkalo, ručica, kolo, pedal i dr.) može biti određen početak i kraj rada odnosno gibanja oruđa.

Pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i za postrojenja (liniju) koja su sastavljena od dvaju ili više oruđa i koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno oruđe.

Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili više oruđa tako da se oruđe može pojedinačno upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se za svako od tog oruđa.

 

Članak 29.

 

Za svaku vrstu energije oruđe mora biti opremljeno odgovarajućim uređajem za rastavljanje od napajanja iz električne mreže odnosno od izvora napajanja druge pogonske energije (utikač, glavni prekidač, rastavljač, rastavna sklopka, glavni zaporni ventil, blok-ventil i dr.).

Pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na postrojenja (liniju) koja su sastavljena od dvaju ili više oruđa i koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno oruđe.

Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili više oruđa tako da se oruđe može pojedinačno upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se za svako od tog oruđa.

 

Članak 30.

 

Oruđe mora biti konstruirano i izvedeno tako da se odgovarajućim uređajima za upravljanje rukuje s pomoću odgovarajućih aktuatora u fiziološkom položaju tijela (bez kontinuiranog savijanja, čučanja, klečanja i sl.).

Kontinuirano ručno rukovanje uređajima za upravljanje tijekom radne smjene ne smije zahtijevati upotrebu fizičke sile veće od 50 N.

Ako se oruđem rukuje s pomoću odgovarajućih uređaja u sjedećem položaju, moraju se osigurati odgovarajuća sjedala u skladu s fiziološkim zahtjevima tijela.

 

Članak 31.

 

Kad se za upravljanje oruđem velikih dimenzija upotrebljavaju radne platforme sa stepenicama, stabilnim ljestvama ili penjalicama na visini većoj od 1 m iznad terena ili poda prostorije, platforme moraju biti ograđene čvrstim zaštitnim ogradama visine najmanje 1 m.

Zaštitna ograda iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije drugačije propisano, mora biti izvedena na ovaj način:

1) da svojim dimenzijama i elementima odgovara horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m;

2) da slobodan razmak između prečki, ako se popuna zaštitne ograde izvodi od dužinskih međuprečki, mjereno okomito na tok prečki, ne bude veći od 30 cm;

3) da na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine ima, na svojemu donjem dijelu, punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm.

Stubište za prilaz radnoj platformi iz stavka 1. ovoga članka mora biti izvedeno na ovaj način:

1) da visina između pojedinih gazišta stuba nije viša od 30 cm;

2) da su gazišta stuba na otvorenim prostoru izvedena od materijala koji sprečava klizanje (rebrasti lim i sl.);

3) da ima izvedenu zaštitnu ogradu visine najmanje 1 m, mjereno vertikalno od sredine gazišta stuba;

4) da je široko najmanje 60 cm odnosno prema širini opreme koju radnik nosi.

Stabilne metalne ljestve iz stavka 1. ovoga članka postavljene vertikalno ili koso, s nagibom većim od 75° prema horizontali, za povremeni prilaz radnoj platformi, moraju biti izvedene na ovaj način:

1) da razmak između pojedinih prečki na ljestvama nije veći od 30 cm;

2) da su ljestve široke najmanje 45 cm;

3) da ljestve više od 3 m imaju, počevši od sedme prečke (oko 2 m od poda), čvrstu leđnu zaštitu od čeličnih traka postavljenih na međusobnim razmacima tako da je onemogućen pad radnika kroz otvore leđne zaštite.

Penjalice iz stavka 1. ovoga članka, za povremeni prilaz radnoj platformi ili oruđu, moraju biti izvedene na ovaj način:

1) da su prečke penjalica od okruglog željeza promjera najmanje 16 mm i dobro ugrađene ili učvršćene za podlogu;

2) da je gazište prečki široko najmanje 35 cm, da su prečke postavljene na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm i da su udaljene od površine stijene najmanje 15 cm.

Na ljestvama ili penjalicama za pristup radnoj platformi moraju se, na udaljenosti od 6 m do 10 m, ugraditi odmorišta (platforme ili podesti).

 

Članak 32.

 

Aktuatori za upravljanje oruđem (upravljačke poluge, ručice, kola, tipkala, pedali i dr.) moraju biti u zoni mjesta rada razmješteni tako da se njima može lako i brzo rukovati.

Uređaji za upravljanje moraju biti tako izvedeni da se oruđem može pouzdano upravljati.

Ako se oruđem upravlja ručno u stojećem stavu, uređaji za upravljanje trebaju biti postavljeni na visini od 0,70 do 1,60 m iznad razine poda s kojega se rukuje, a za ručno upravljanje oruđem u sjedećem stavu - na visini od 0,60 do 1,20 m.

Ako su aktuatori uređaja za upravljanje smješteni na upravljačkoj ili komandnoj ploči, krajnji elementi za upravljanje moraju biti razmješteni na ploči odnosno stolu tako da nisu udaljeni više od 0,80 m od sredine ploče odnosno stola ako se radnik ne pomiče s mjesta rada odnosno upravljanja.

 

Članak 33.

 

Ručni aktuatori oruđa na električni pogon moraju biti izrađeni od izolacijskog materijala ili opskrbljeni dodatnom izolacijom ili pojačanom izolacijom koja ih izolira od drugih vodljivih dijelova ili električki spojeni, sigurno i permanentno na zaštitni strujni krug.

Ručice uređaja za upravljanje oruđem (na polugama, kolima i dr.) moraju biti od materijala ili presvučene materijalom koji je toplinski izolator.

 

Članak 34.

 

Aktuatori uređaja za uključivanje oruđa u pogon moraju biti postavljeni i ugrađeni tako da ne postoji mogućnost slučajnog puštanja u pogon oruđa ili njegovih dijelova ako bi se time mogao izvrgnuti opasnosti radnik pri radu.

 

Članak 35.

 

Ako na oruđu postoje više pogonskih mehanizama za različite radne operacije odnosno pokrete, koji prema uputi proizvođača oruđa radi zaštite na radu ne smiju biti istovremeni, mora se ugraditi zaštitna blokada kojom se ne dopušta istovremeno uključenje tih mehanizama odnosno istovremeni rad različitih operacija.

 

Članak 36.

 

Aktuatori uređaja za upravljanje, prema potrebi, moraju biti opremljeni napravom za blokiranje koja, bez posredovanja radnika, ne dopušta promjenu položaja aktuatora tijekom rada.

 

Članak 37.

 

Uređaji za rastavljanje s napajanja bilo kojom vrstom energije moraju se aktivirati:

1) prije početka čišćenja oruđa;

2) prije početka radova za održavanje i popravak oruđa;

3) kad isključuje oruđe za dugotrajni prekid radi servisiranja;

4) nakon prestanka dnevnog rada.

Veliko oruđe s više različitih mehaničkih neovisnih radnih sekcija, od kojih je svaka sa svojom odvojenom opremom, može biti opremljeno posebnim uređajima za rastavljanje s napajanja za svaku sekciju.

 

Članak 38.

 

Aktuatori za nožno upravljanje oruđem u stojećem ili sjedećem položaju (podnožnici, pedali ili papučice i tipkala) kojima se može uključivati i isključivati pogon moraju biti postavljeni što bliže podu ili radnoj platformi na kojoj radnik stoji ili sjedi.

Tipkala, pedali i podnožnici, osim onih za hitno zaustavljanje, moraju biti zaštićeni prikladnim zaštitnim oklopom odnosno poklopcem iznad cijele površine tipkala, pedala i podnožnika da bi se spriječilo nehotično pokretanje oruđa.

Nožna tipkala, pedali i podnožnici moraju biti projektirani i izvedeni tako da se nakon isključenja vraćaju u polazni položaj.

Pokraj tipkala ili pedala mora biti izveden odgovarajući oslonac za nogu ili osiguran prostor za odmaranje stopala.

 

Članak 39.

 

Nožni uređaji za upravljanje u obliku pedala moraju biti široki najmanje 100 mm i dugi najmanje 120 mm ako se pritiskaju potpeticom, a ako se pritiskaju cijelim stopalom, njihova duljina mora biti najmanje 200 mm.

Nožni uređaji za upravljanje u obliku tipkala moraju imati promjer od 50 mm do 80 mm i ispupčen gljivasti oblik.

U predjelu nožnih uređaja za upravljanje ne smiju postojati prepreke koje bi onemogućile radnika da djeluje svojim stopalom i upravlja cijelim hodom nožnog uređaja.

Nožni uređaji za mehanički rad trebaju biti izvedeni tako da sila pritiska nogom pri radu koji se kontinuirano ponavlja iznosi od 70 N do 90 N.

 

Članak 40.

 

Oruđe kod kojeg postoji opasnost za radnika mora imati jedan uređaj ili više uređaja za hitno zaustavljanje u slučaju opasnosti kojima se može zaustaviti opasno gibanje ili otkloniti druga opasnost ili ga se može učiniti nedjelotvornim.

Pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na postrojenje (liniju) koje je sastavljeno od dvaju ili više oruđa koja rade u funkcionalnoj cjelini kao jedno oruđe.

Ako je postrojenje (linija) sastavljeno od dvaju ili više oruđa tako da se oruđe može pojedinačno upotrebljavati, pravilo iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se za svako od tog oruđa.

Ako je na oruđu potreban samo jedan uređaj za zaustavljanje u slučaju opasnosti, njegovu zadaću može preuzeti glavni uređaj za zaustavljanje koji je postavljen na oruđe.

 

Članak 41.

 

Uređaji za hitno zaustavljanje u slučaju opasnosti nisu potrebni u ovim slučajevima:

1) ako su na oruđu ugrađeni automatski uređaji za zaustavljanje koji se aktiviraju sami u slučaju nekog kvara, zastoja ili drugih neželjenih ili opasnih pojava;

2) ako se kvar, zastoj ili druge neželjene ili opasne pojave mogu nadzirati na glavnom mjestu upravljanja s pomoću ekrana, signalnih i mjernih naprava ili na druge načine te ako se odgovarajućim upravljanjem rad oruđa može dovesti u ispravno stanje;

3) ako se na glavnom mjestu upravljanja može prekinuti dovod pogonskog goriva;

4) ako je oruđe takve vrste da ne postoje opasnosti od ozljede radnika;

5) ako je oruđe na ručni pogon.

 

Članak 42.

 

U slučaju opasnosti uređajem za hitno zaustavljanje oruđa (gljivasta tipka, ručka, poluga, uže i dr.) moraju se isključiti svi dovodi energije na oruđu ili na dijelu oruđa koji predstavljaju opasnost.

Uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju se razlikovati od drugih uređaja za uključenje i isključenje oruđa.

Uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju biti postavljeni na prikladnome i pristupačnom mjestu na oruđu ili pokraj njega tako da se ono može lako, brzo i bezopasno koristiti.

 

Članak 43.

 

Aktiviranjem uređaja za hitno zaustavljanje u slučaju opasnosti ne smiju se prouzročiti nikakva opasna gibanja ni druge opasne pojave, ne smije se dezaktivirati djelovanje zaštitnih naprava i uređaja na oruđu tako dugo dok postoje opasna gibanja ili druge opasne pojave i ne smije se prekinuti napajanje nikoje pomoćne opreme koja mora neprekidno funkcionirati (npr. napajanje magnetnih ploča ili uređaja za kočenje).

Kod većega i nepreglednog oruđa uključenje oruđa nakon isključenja u slučaju opasnosti moguće je nakon vraćanja uređaja za hitno zaustavljanje u prvotni položaj odnosno kad signali pokazuju da je uključenje moguće bez opasnosti ili kad se na drugi siguran način dojavi slobodno uključenje bez opasnosti.

 

Članak 44.

 

Oruđe koje ima rotirajuće dijelove s velikim obodnim brzinama i zamašnim masama (zamašnjak, veće brusno kolo i dr.) koje treba u kratkom vremenu zaustaviti, mora imati odgovarajuće uređaje za kočenje (kočnice) ako bi se njima otklonila ili smanjila opasnost za radnike i ako kočenje nije riješeno na drugi način (npr. kočenje elektromotora povratnom strujom).

Kod oruđa iz stavka 1. ovoga članka kod kojeg postoji opasnost za radnike pri razlijetanju dijelova, moraju se postaviti dva uređaja za upravljanje kočnicom, od kojih je jedan na oruđu, a drugi na mjestu izvan domašaja raspuknutih komada obrađivanog materijala ili alata.

 

 

6. Oruđe za automatski rad

 

Članak 45.

 

Oruđem za automatski rad, prema ovom pravilniku, smatra se oruđe koje, nakon uključenja, automatski radi bez radnika odnosno bez njegovih upravljačkih zahvata.

Na ručne aktuatore (tipkala i dr.) koji su, radi uključenja, ispitivanja i ugađanja, postavljeni na oruđu za automatski rad, primjenjuju se mjere i normativi zaštite na radu propisani ovim pravilnikom.

Ni za koje intervencije radnika na oruđu iz stavka 1. ovoga članka ne smije postojati mogućnosti počinjanja automatskog rada odnosno počinjanja nepredviđenoga radnog ciklusa.

 

Članak 46.

 

Kad je pri automatskom radu oruđe određene funkcije međusobno povezano, mora se osigurati odgovarajuća koordinacija tih funkcija i, prema potrebi, moraju se postaviti zaštitne blokade.

Zaštitne blokade na oruđu s automatskim radom moraju se postaviti i u drugim slučajevima kad se to zbog zaštite radnika zahtijeva, npr. i za sprečavanje početka rada novog ciklusa ako određene operacije nisu obavljene ili za sprečavanje ponovna samopuštanja oruđa u rad nakon prekida napajanja električnom strujom.

Ako se u prostoriji u kojoj rade radnici upotrebljava automatsko vođeno oruđe, potrebno je poduzeti mjere da radnik me može doći u zonu djelovanja oruđa ili njegova dijela.

 

Članak 47.

 

Programi numerički upravljanog oruđa moraju biti zaštićeni od nenamjenskih izmjena ako bi to nepovoljno utjecalo na sigurnost radnika na radu.

Izmjenu programa iz stavka 1. ovoga članka mora prije korištenja oruđa pismeno odobriti za to odgovorna osoba.

 

Članak 48.

 

Sustav upravljanja oruđem treba biti programiran tako da eventualne greške u upravljanju ne uzrokuju neočekivana kretanja tog oruđa.

Električni krugovi sustava upravljanja moraju biti zaštićeni tako da vanjski električni ili magnetni utjecaji ne mogu neočekivano pokrenuti uređaj.

 

 

7. Zaštitne naprave

 

Članak 49.

 

Zaštitne naprave moraju biti konstruirane i postavljene na oruđu tako da se onemogući ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasna mjesta (zone) za vrijeme rada i da se spriječe druga štetna djelovanja izvora opasnosti.

Ako se zaštitne naprave moraju povremeno iz tehnoloških razloga skidati ili otvarati radi nadzora, ugađanja, izmjene alata, popravaka, čišćenja i dr., mora se postaviti uređaj koji će isključiti oruđe dok se zaštitna naprava ne postavi na svoje mjesto.

 

Članak 50.

 

Pokretni dijelovi oruđa koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika ili okolice moraju biti zagrađeni zaštitnim ogradama ili zatvoreni oklopima, štitnicima, kućištem ili na drugi način.

Zaštitne naprave iz stavka 1. ovoga članka moraju biti na siguran način pričvršćene za postolje ili drugi nepokretni dio oruđa, ili za građevinski dio objekta gdje je oruđe postavljeno.

 

Članak 51.

 

Zaštitne naprave moraju udovoljavati ovim uvjetima:

1) da su dovoljno čvrste i otporne;

2) da su izrađene od prikladnog materijala;

3) da su odgovarajućih dimenzija;

4) da svojim položajem i izvedbom ne stvaraju nove izvore opasnosti;

5) da se ne nogu skinuti bez upotrebe alata.

 

Članak 52.

 

Zaštitne naprave na oruđu moraju biti izvedene i postavljene tako da ne ometaju rad odnosno korištenje oruđa.

Ako tehnološki proces rada zahtijeva nadgledanje odnosno kontrolu oruđa u toku rada, zaštitna naprava mora biti izvedena tako da je moguće promatrati proces kroz otvore na ekranu i sl.

 

Članak 53.

 

Vertikalne, kose i horizontalne remenske i druge transmisije, bez obzira na njihovu širinu i brzinu gibanja, moraju se zagraditi ili ograditi do visine 2 m iznad poda na kojem stoji radnik.

Remenske i druge transmisije smještene na visini iznad 2 m od poda, moraju se zagraditi ili ograditi barem s donje strane.

 

Članak 54.

 

Ako se zaštitna ograda za transmisije iznad poda do visine od 2 m ne može iz objektivnih i tehničkih razloga postaviti tik uz remen ili drugo sredstvo transmisije, zaštitna zagrada ili ograda može se postaviti na odgovarajućoj udaljenosti od remena ili drugog sredstva transmisije i može biti niža od 2 m.

Udaljenost zaštitne zagrade ili ograde različitih visina mora biti takva da radnik ne može ispruženom rukom dotaknuti transmisiju u gibanju ako stoji na podu.

 

Članak 55.

 

Za prebacivanje remena s jedne remenice na drugu remenicu u toku okretanja transmisije moraju se upotrebljavati odgovarajući mehanički prebacivači.

 

Članak 56.

 

Kad je zaštitna naprava (zagrada, ograda, oklop i dr.) izvedena s otvorima (perforirana) ili kad zbog tehnoloških razloga postoji otvor između zaštitne naprave i dijela oruđa, sigurnosni razmak od vanjske strane zaštitne naprave do opasnog dijela oruđa ne smije iznositi:

1) manje od 120 mm ako se kroz otvor može provući prst ruke;

2) manje od 230 mm ako se kroz otvor može provući ruka od vrhova prstiju do zapešća;

3) manje od 550 mm ako se kroz otvor može provući ruka do lakta;

4) 850 mm ako se kroz otvor može provući ruka do ramenog zgloba.

 

Članak 57.

 

Pokretni dijelovi prijenosnika snage (osovine, remenice, remeni i dr.) koji se nalaze iznad poda prostorije, galerije ili platforme moraju biti na mjestima prolaza iznad njih premošteni i ograđeni čvrstim punim ili mrežastim zaštitnim ogradama.

 

Članak 59.

 

Na drobilicama, mlinovima (kugličnim, centrifugalnim i drugim), tokarilicama, usipnim košarama na oruđu za preradu građevnoga i drugog materijala i na drugome sličnom oruđu opasna mjesta moraju biti zagrađena ili ograđena zaštitnim napravama u obliku lijevka ili rešetke (roštilja) tako da se opasnim mjestima ne može prići rukom ili da u njih ne može upasti radnik.

Na najmanjem oruđu iz stavka 1. ovoga članka opasno se mjesto može zaštititi produženim kućištem u obliku lijevka, a razmak od vrha lijevka do opasnog dijela oruđa mora biti u skladu s odredbom članka 53. ovog pravilnika.

 

Članak 60.

 

Oruđe za gnječenje i miješanje tvari s relativno većim brzinama okretanja i s dijelovima što izvode opasna gibanja koji su nadohvat ruke, trebaju imati zaštitnu napravu u obliku poklopca iznad otvora koji sprečava dodir s opasnim mjestima za vrijeme pokretanja oruđa (uređaj za zaštitno blokiranje) ili pak u obliku zaštitne ograde oko opasnog mjesta (zone) ako se gnječenje obavlja valjcima žrvnja.

Poklopci i ograde moraju biti izvedeni tako da se ne mogu otvoriti ni ukloniti dok oruđe radi odnosno dok traje opasno gibanje.

 

 

8. Zaštitni uređaji

 

Članak 61.

 

Što se tiče uvjeta čvrstoće, otpornosti izvedbenog materijala, prikladnih dimenzija, slobodnog pristupa, rukovanja i mogućnosti dobrog viđenja kroz zaštitni uređaj ili preko zaštitnog uređaja, na zaštitne uređaje primjenjuju se odredbe za zaštitne naprave.

 

Članak 62.

 

Na oruđu (dvovaljci i dr.) kojem radnici prilaze zbog tehnoloških razloga, u blizini opasnih mjesta moraju se ugraditi posebni zaštitni uređaji za hitno zaustavljanje i za oslobađanje radnika iz opasnih situacija i s povratnim okretanjem ili razmicanjem radi oslobađanja zahvaćenih dijelova.

Zaštitni uređaj iz stavka 1. ovoga članka može se aktivirati s radnog mjesta rukom, nogom, glavom ili tijelom radnika, u skladu s konstrukcijom i položajem oruđa odnosno vrstom potencijalne opasnosti od zahvaćanja.

 

Članak 63.

 

Ako se radi zaštite radnika na oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno uključivanje, moraju postojati dva aktuatora (tipkala, ručice i dr.) na koje radnik mora istovremeno djelovati dok traje opasna radna operacija.

Međusobna udaljenost aktuatora (dviju ručica, tipki, tipkala ili poluga) na uređaju za dvoručno upravljanje mora biti tolika da ih se ne može aktivirati istom rukom ni drugim dijelom tijela.

Na oruđu na kojem se radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se istodobno raditi s nožnom pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.

 

Članak 64.

 

Kad dva radnika ili više radnika istovremeno uključuju veće oruđe (npr. strojne škare za sječenje furnira, lima i dr., kalender-valjci i dr.), uređaji za uključivanje moraju biti konstruirani i postavljeni tako da se oruđe pušta u rad tek ako su na aktuatorima svakom radniku zauzete obje ruke.

Oruđe iz stavka 1. ovoga članka može biti opremljeno jednim aktuatorom za svakog radnika ako su aktuatori postavljeni tako da radnici za vrijeme aktiviranja oruđa ne mogu svojom slobodnom rukom doći u opasno mjesto (zonu).

Pravila iz st. 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na slučajeve kada na oruđu ne postoji zaštitna naprava ispred noža, valjka ili drugog izvora opasnosti kojima radnici mogu prići svojom rukom za vrijeme opasnog gibanja.

 

Članak 65.

 

Uređaji za daljinsko vođenje (upravljanje) trebaju se, u pravilu, izvesti na oruđu u ovim slučajevima:

1) kad se radi na oruđu s toplinskim zračenjem;

2) kad se radi s oruđem s opasnim zračenjem (rendgenski aparati i sl.);

3) kad se radi s oruđem koje stvara buku iznad dopuštene razine;

4) kad se radi s oruđem a pri tom se radu oslobađaju različite tvari štetne za život ili zdravlje radnika (plinovi, pare, aerosoli i dr.);

5) kad se radi sa specijalnim oruđem kod kojeg se daljinskim vođenjem može postići bolja preglednost rada, a time i veća sigurnost pri radu.

Način daljinskog vođenja određuje se prema uvjetima rada i u skladu s posebnim propisima, odgovarajućim standardima i priznatim pravilima zaštite na radu.

Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučajevima u kojima rukovatelj samo povremeno tijekom radne smjene nadzire i upravlja procesom rada u blizini oruđa koristeći pritom odgovarajuća osobna zaštitna sredstva.

Upravljački elementi kod daljinskog vođenja moraju biti tako postavljeni i izvedeni da su osigurani od slučajnog aktiviranja, promjene položaja i oštećenja i moraju biti lako dostupni radi ugađanja, kontrole i mogućnosti ispitivanja njihova pouzdanog djelovanja.

 

 

9. Zaštitne blokade

 

Članak 66.

 

Ako kvar ili druga neželjena pojava na upravljačkome ili pogonskom mehanizmu na oruđu može prouzročiti opasnost za život ili zdravlje radnika, treba se, prema potrebi, uz ostale zaštitne mjere primijeniti zaštitna blokada kojom će se izazvati trenutno zaustavljanje oruđa odnosno onemogućiti njegovo puštanje u pogon.

Zaštitna blokada iz stavka 1. ovoga članka na oruđu s električnim pogonom osobito se treba primijeniti u slučajevima kad se želi:

1) spriječiti nekontrolirane operacije;

2) spriječiti ugrožavanje sigurnosti radnika zbog zastoja pomoćnih funkcija (npr. odsisavanje plinova, pare i prašine, podmazivanje, hlađenje, uklanjanje strugotine ili piljevine i sl.);

3) pojedine uređaje (kontaktore, releje, elektroničke uređaje i dr.) zaštititi od nepravilnog rada što bi mogao biti uzrok nekoj opasnosti;

4) kočenje motora s povratnom strujom radi sigurnog zaustavljanja;

5) spriječiti okretanje motora u suprotnom smjeru nakon kočenja motora povratnom strujom;

6) zaštititi motore istosmjerne struje od premašenja brzine;

7) ograničiti hod oruđa ili njegova dijela;

8) na oruđu s dvoručnim upravljanjem onemogućiti nenamjerno i neočekivano ponavljanje radnog ciklusa.

 

Članak 67.

 

Zaštitne blokade moraju biti tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji automatski u funkciji od početka nastajanja opasnosti odnosno od početka rada oruđa s opasnim tvarima.

Ovisno o vrsti oruđa, zaštitne blokade prema zaštitnim napravama i uređajima moraju osiguravati:

1) da za vrijeme opasnog gibanja odnosno rada oruđa s opasnim tvarima zaštitna naprava ili zaštitni uređaji budu sve vrijeme u radu djelotvorni;

2) da se u slučaju skidanja ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja automatski zaustavi rad oruđa;

3) da je skidanje odnosno otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja moguće tek kad je potpuno zaustavljeno opasno gibanje odnosno rad oruđa s opasnim tvarima i onemogućeno djelovanje preostale energije nakon isključenja oruđa.

 

Članak 68.

 

Oruđe s rotirajućim djelovanjem (centrifuge, alatni strojevi s rotacijom izratka i sl.) moraju imati zaštitnu blokadu na poklopcu ili vratašcima oruđa kojom se zaustavlja rotacija.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na slučajeve kad radnik radi proizvodnog postupka mora neposredno rukom ili posredno pomoćnim alatom (kliještima i sl.) ulagati ili vaditi predmete koji se obrađuju ili prerađuju ili obavljati druge radnje u opasnom mjestu (prostoru ili zoni).

 

Članak 69.

 

Zaštitne blokade s pripadnim elementima moraju biti tako izvedene, postavljene i učvršćene da se ne otežava rad s oruđem u vezi sa stavljanjem u pogon, zaustavljanjem, održavanjem i nadzorom za vrijeme rada.

Izvedbe iz stavka 1. ovoga članka moraju omogućiti:

1) slobodan i nesmetan pristup radnika pri rukovanju i posluživanju oruđa;

2) lako rukovanje, uz uvjet da radnik blokiranje izvodi ručno;

3) sigurno djelovanje zaštitnih blokada.

 

 

10. Kontrolni instrumenti i signalni uređaji

 

Članak 70.

 

Kontrolni i mjerni instrumenti (termometri, manometri, pirometri, brzinomjeri, anemometri, indikatori razine tekućine i drugi kontrolni instrumenti) i signalni uređaji (signalne žarulje, zvučni signalni uređaji za alarmiranje i drugi signalizatori) moraju, ovisno o vrsti oruđa, biti postavljeni u svim slučajevima kad se s pomoću njih osigurava nadzor nad sigurnim radom oruđa odnosno radnika te moraju biti u ispravnom stanju za sve vrijeme upotrebe oruđa.

Rukovatelji oruđem ili druge odgovorne osobe moraju ispravnost kontrolnih instrumenata i signalnih uređaja kontrolirati očevidom i to prije početka rada, a i tijekom rada oruđa.

Kontrolni instrumenti moraju se povremeno pregledati i ispitivati u propisanim rokovima, prema propisima o metrološkim uvjetima i propisima o zaštiti na radu.

 

Članak 71.

 

Kontrolni instrumenti i optički signalni uređaji moraju na oruđu ili u njegovoj neposrednoj blizini biti tako postavljeni da se mogu lako vidjeti i da se rezultati o kakvoći i količini. a i signali, mogu očitavati odnosno uočavati s mjesta rada radnika.

Boje signalnih svjetala na oruđu koje označuju opasnost, sigurnost, upozorenje, a imaju i druga značenja za zaštitu na radu, utvrđuju se prema standardima.

Napon i izvedba signalnih strujnih krugova određuju se prema odgovarajućim standardima.

 

Članak 72.

 

Na pokretnome nepreglednom i velikom oruđu te na oruđu s većim potencijalnim opasnostima zbog opasnih tvari (u kemijsko-tehnološkim procesima i sl.) moraju se postaviti uređaji sa zvučnim signalima (ručni i automatski).

Zaštitni signali pojedinih uređaja za upozorenje (trube, zvona, sirene, zujalice, pištaljke i dr.) moraju se dobro čuti na mjestu rada radnika i moraju se po boji tona razlikovati od buke u radnom okolišu.

Zvučni signalni uređaji moraju se aktivirati ako pri puštanju u pogon oruđa ili tijekom rada mogu biti ugroženi radnici zbog neočekivanih opasnih gibanja ili stanja oruđa odnosno tvari u oruđu.

 

Članak 73.

 

Na velikom oruđu kod kojeg je međusobno sporazumijevanje dva radnika ili više radnika otežano, a kod kojeg radnici mogu biti ugroženi zbog neočekivanih gibanja ili drugih pojava, moraju se postaviti uređaji sa zvučnim ili optičkim signalima ili drugi prikladni uređaji za upozorenje na nastalu opasnost odnosno za dogovor.

Zvučni signali ili druga upozorenja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti unaprijed utvrđeni i s njima moraju radnici biti upoznati.

Ako je davanje zvučnog signala ili upozorenja povezano s puštanjem u pogon oruđa, vrijeme između davanja signala i stavljanja u pogon oruđa mora biti tako udešeno da radnici imaju dovoljno vremena napustiti opasni prostor ili se skloniti na sigurno mjesto ili se pripremiti za radnu operaciju koju će obavljati.

 

 

11. Oruđe kod kojeg se stvara statički elektricitet

 

Članak 74.

 

Na oruđu kod kojeg nastaje statički elektricitet moraju se primjenjivati odgovarajuće mjere i normativi zaštite na radu ako statički elektricitet može ugroziti radnika odnosno izazivati požar ili eksploziju.

Pri izboru mjera i normativa zaštite na radu od statičkog elektriciteta (uzemljenje, održavanje odgovarajuće vlage u zraku, antistatička preparacija, odvod statičkog elektriciteta influencijom, povećanje vodljivosti loše vodljivog materijala i ionizacije zraka ili kombinacija tih zaštitnih mjera) mora se voditi računa o stupnju opasnosti, vrsti tehnološkog procesa i oruđa te mikroklimatskim uvjetima.

 

 

12. Oruđe kod kojeg se stvara i izdvaja prašina

 

Članak 75.

 

Oruđe smješteno u radnim prostorijama i na otvorenom prostoru pri upotrebi kojega se stvara i izdvaja prašina iznad MDK, mora biti opremljeno odsisnim uređajem za odvod prašine.

Ako nije moguće svu prašinu skupiti i odvoditi odsisnim uređajima, oruđe treba ili hermetički zatvoriti ili se mora postaviti u posebnu prostoriju i osigurati daljinsko vođenje.

Odsisni uređaji za odstranjivanje prašine na oruđu iz stavka 1. ovoga članka mogu biti vezani s vlastitim ili centralnim sustavom ventilacije. Svaki odsisni priključak mora imati svoj zasun.

Uređaji za odvod i skupljanje (taloženje) prašine moraju biti izvedeni i postavljeni tako da se oruđe može na siguran način koristiti te da se ti isti uređaji mogu skidati radi čišćenja i popravka.

 

Članak 76.

 

Odsisni uređaj za odvod prašine na oruđu mora biti povezan s uređajem za puštanje oruđa u rad tako da se oruđe ne može staviti u pogon bez istodobnog djelovanja uređaja za odvod prašine.

 

Članak 77.

 

Oruđe koje drobi, melje ili usitnjava materijal u suhom stanju, treba, prema potrebi, biti opremljeno, osim uređajima za odvod prašine, i posebnim zaštitnim uređajima odnosno napravama (zatvorena kućišta s dobro zatvorenim vratima ili poklopcima, pregrade, komore, zračni ili vodeni tuševi i sl.) koji osiguravaju da koncentracija prašine u prostoriji ne premaši maksimalno dopuštene koncentracije propisane odgovarajućim standardima.

 

 

13. Oruđe s opasnim tvarima

 

 

Članak 78.

 

Pri proizvodnji, preradi i korištenju opasnih tvari oruđem, primjenjuju se, uz mjere i normative zaštite na radu propisane ovim pravilnikom, i mjere i normativi propisani posebnim propisima i odgovarajućim standardima u pogledu manipulacije, pakiranja, označivanja, smještaja i čuvanja opasnih tvari.

 

Članak 79.

 

Oruđe pri korištenju kojeg se izdvajaju opasne tvari (plinovi, pare, prašina i dr.) mora biti izvedeno i postavljeno tako da se štetno djelovanje tih tvari na organizam radnika, s obzirom na njihovu vrstu i opseg opasnosti, svede u maksimalne dopuštene granice propisane odgovarajućim standardima.

Oruđe na kojem se koriste opasne tvari mora biti izrađeno od takva materijala i opremljeno takvim uređajima i opremom da može sigurno i pouzdano djelovati, s obzirom na vrstu i opseg opasnosti pojedinih opasnih tvari.

 

Članak 80.

 

Oruđe koje se upotrebljava za proizvodnju odnosno preradu otrovnih tvari (proizvodnja i prerada otrova I. i II. skupine i sl.) mora biti postavljeno u zasebne prostorije odnosno boksove.

Tehnološkim procesom koji se obavlja oruđem iz stavka 1. ovoga članka treba se, u pravilu, upravljati iz zasebne prostorije u koju se mora dovoditi čisti zrak u onoj količini koja će osigurati stalan pretlak u prostoriji ili boksu u kojima je postavljeno oruđe.

Ako pri tehnološkom procesu treba uzimati uzorke otrovnih tvari iz oruđa iz stavka 1. ovoga članka koja su pod tlakom, uzorci se moraju uzimati s pomoću posebnoga zaštitnog uređaja koji sprečava ulaženje otrovnih tvari u radni prostor.

 

Članak 81.

 

Tehnološki procesi pri kojima se koriste ili izdvajaju otrovne tvari trebaju se, prema potrebi i mogućnostima, obavljati u hermetički zatvorenim posudama ili prostorima oruđa.

Ulaganje materijala u hermetički zatvorene posude ili prostore oruđa iz stavka 1. ovoga članka ili njegovo vađenje iz njih mora biti takvo da se onemogući djelovanje otrovnih tvari na organizam radnika.

Oruđe koje se otvara radi punjenja i vađenja materijala, a pri tome postoji mogućnost izlaženja otrovnih tvari, mora biti opremljeno zaštitnim napravama i uređajima za odsisavanje kojima se sprečava izlaženje tih tvari iz oruđa u radni prostor.

Otvorena mjesta oruđa na kojima se izdvajaju otrovne tvari, a koja se zbog tehnoloških razloga ne mogu zatvoriti (hermetizirati), moraju se opskrbiti djelotvornim uređajima za odsisavanje.

Radnicima koji rade na oruđu s otrovima mora se osigurati odgovarajuća higijena rada te upotreba odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava.

 

Članak 82.

 

Na oruđu s električnim pogonom i instalacijama na kojima se radi s eksplozivom i lakozapaljivim tvarima ili se mogu izdvojiti takve tvari u obliku plinova, para, prašine i dr., elektroinstalacija mora biti izvedena u protueksplozijskoj zaštiti u skladu s odgovarajućim standardima.

Oruđe s eksplozivnim i lakozapaljivim tvarima mora biti konstruirano, postavljeno i održavano na ovaj način:

1) da su dijelovi u gibanju od materijala koji njihovim dodirom ili trenjem neće stvoriti iskru, statički elektricitet ni opasno zagrijavanje;

2) da se podmazivanje obavlja sredstvima i na način koji neće biti izvor požara ni eksplozije;

3) da su mjesta obrade ili prerade, prema potrebi, tako zatvorena i nepropusna da je spriječeno bilo kakvo isparavanje ili istjecanje sadržaja;

4) da je materijal otporan na nagrizanje ako su eksplozivne i lakozapaljive tvari ujedno i nagrizajuće tvari;

5) da električni vodiči nisu preopterećeni i da se električna instalacija stručno održava;

6) da se u prostoriji ili u blizini oruđa ne upotrebljavaju sredstva koja mogu biti izvori vatre, iskre ni užareni predmeti.

Osobna zaštitna sredstva radnika koji rukuju ili poslužuju oruđe s eksplozivnim ili lakozapaljivim tvarima moraju odgovarati uvjetima rada i zaštiti od iskrenja.

Uređaji za upravljanje oruđem iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se postavljaju u posebnoj prostoriji odvojenoj od prostorije s oruđem i s pretlakom, kao zaštitnom mjerom odvajanja tog uređaja od prostora s mogućim eksplozivnim smjesama.

 

Članak 83.

 

Plinska trošila koja se koriste gradskim, prirodnim (zemni) ili ukapljenim naftnim plinom (propan-butan) moraju biti izrađena u skladu s propisima o tehničkim normativima i standardima.

Plinska trošila pod neposrednim nadzorom (ručni plamenici, plinske svjetiljke, plinska kuhala i sl.) moraju imati zaporni organ (ventil, pipac) kojim je onemogućeno nehotično otvaranje dovoda plina plameniku.

Plinska trošila moraju imati instaliranu kontrolu plamena, osim na uređajima i u tehnološkim procesima gdje je to regulirano na drugi način (kovačke vatre, proizvodnja opeke, stakla i dr.).

Pećnice i roštilji u plinskim štednjacima moraju imati automatsku kontrolu plamena.

Plinska trošila za pripremu jela u kuhinjama gdje se upotrebljavaju dva trošila ili više trošila (plinski štednjaci, plinske pečenjare, nagibni stolovi, kotlovi i dr.), moraju imati automatsku kontrolu plamena pojedinih plamenika.

Plinska trošila za zagrijavanje prostorija i pripremu sanitarne tople vode te trošila za centralna toplovodna ili vrelovodna grijanja trebaju biti izvedena tako da se produkti izgaranja (dimni plinovi) odvode u atmosferu (uzgonski dimnjak ili fasadni odvod dimnih plinova).

U plinska trošila (za zagrijavanje prostorija, toplovodno i parno grijanje i sl.) na strani dovoda plinskog goriva i zraka za izgaranje (plinska rampa) moraju se ugraditi potrebni elementi zapora, regulacije, indikacije tlaka ili temperature te sigurnosni elementi za sigurno izgaranje goriva i zagrijavanje medija, u skladu s pravilima zaštite na radu i zaštite od požara.

 

Članak 84.

 

Oruđe za rad te uređaji ili postrojenja koja se koriste plinskim gorivom u tehnološke svrhe moraju biti izvedeni u skladu s propisima o tehničkim normativima, odgovarajućim standardima te propisima o zaštiti na radu i zaštiti od požara.

Na stabilnim plinskim instalacijama koje dovode plin trošilima mora se , izvan prostorije u kojoj se nalaze trošila, ugraditi zaporni organ (pipac ili ventil).

Kotlovska plinska postrojenja za zagrijavanje vode ili proizvodnju pare, s potpuno automatskim radom, moraju biti tako projektirana i izvedena da se u slučaju bilo kakva poremećaja obustavlja rad postrojenja te, prema potrebi, signalizira automatska blokada.

Uređaji i postrojenja s plinskim plamenicima moraju se upotrebljavati prema uputama proizvođača ili projektanta uređaja ili opreme, u skladu s pravilima zaštite na radu i zaštite od požara.

Plinske kotlovnice centralnog grijanja za pripremu sanitarne tople vode i zagrijavanje objekata u kojima se nalazi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, kina, kazališta, društvene prostorije i dr.) moraju imati u prostoriji kotlovnice ugrađen indikator koncentracije plina.

Odredba iz stavka 5, ovoga članka primjenjuje se i na plinske kotlovnice koje su izvedene ispod razine tla.

 Održavanje plinskih trošila mora se obavljati prema uputi proizvođača, a sve poslove održavanja može izvoditi samo posebno osposobljena osoba ili sevisna služba koja je za te poslove ovlaštena.

 

Članak 85.

 

Dijelovi oruđa na kojima se nagrizajuće tvari (korozivne i agresivne) obrađuju, prerađuju ili koriste u druge svrhe moraju biti izrađeni od materijala koji je otporan na te tvari.

Oruđe iz stavka 1. ovoga članka mora biti izvedeno i postavljeno tako da je omogućeno lako ispitivanje debljine stijenki i sigurnosnih uređaja.

Pregled i ispitivanje oruđa iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u rokovima prema posebnim propisima i propisima zaštite na radu.

Radnicima koji rade na oruđu iz stavka 1. ovoga članka moraju se osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva za zaštitu od nagrizajućih tvari te odgovarajući uređaji za održavanje higijene rada.

 

Članak 86.

 

Oruđe za preradu zaraznih i gadnih ili odvratnih tvari (životinjski otpaci, koža, kosti, rogovi, papci i dr.) mora biti tako konstruirano i postavljeno da se može lako čistiti, prati i dezinficirati.

Na oruđe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se ugrađivati dijelovi koji upijaju tekućinu ili mirise.

Radnicima koji rade na oruđu iz stavka 1. ovoga članka moraju se osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva protiv zaraznih i odvratnih tvari te odgovarajuća higijena rada.

 

Članak 87.

 

Cijevi za provod opasnih tvari moraju biti obojene bojom propisanom tehničkim propisima, standardima odnosno priznatim pravilima zaštite na radu, ako ne postoje propisi.

 

Članak 88.

 

Cijevi za provod opasnih tvari moraju se spajati na način koji odgovara vrsti opasne tvari i koji osigurava potpuno brtvljenje cjevovoda, u skladu s odgovarajućim standardima odnosno općepriznatim pravilima, ako ne postoje propisi.

Olovni, plastični i drugi lomljivi cjevovodi na izloženim mjestima moraju biti zaštićeni od mehaničkog oštećenja (ulaganjem u čelične cijevi ili na drugi način).

 

Članak 89.

 

Na građevinskim objektima izlazni otvori cijevi za odvod opasnih plinova i para lakših od zraka iz oruđa u atmosferu moraju biti izvedeni na visini najmanje 1m iznad sljemena krova odnosno svjetlarnika na krovu.

Izlazni otvori cijevi iz stavka 1. ovoga članka moraju biti najmanje 8 m udaljeni od razine poda za rukovanje ili posluživanje te od usisnih otvora ventilacijskih sustava.

Ako se opasni plinovi i pare ne smiju ispuštati u atmosferu, izlazni otvori cijevi moraju se uvesti u poseban uređaj za apsorpciju, neutralizaciju ili taloženje ili se navedene tvari trebaju spaljivati.

 

Članak 90.

 

Posude (spremnici i dr.) za smještaj opasnih tekućina u kojima moraju postojati ograničenja za razinu, najmanji i najveći radni tlak, nanižu i najvišu dopuštenu temperaturu tekućine, moraju imati uvijek ispravne mjerne i signalne uređaje te odgovarajuću opremu (plovak, sigurnosni ventil, odušak ili membranu, uređaj za razmjenu topline i drugo) kojima će se spriječiti premašaji iznad dopuštenih granica.

Posude iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se ne mogu koristiti bez gornjeg poklopca ili gornjeg pokrova (otvorene posude) ako se u njima nalaze hlapljive opasne tekućine ili opasne tekućine koje u dodiru s plinovima, parom, prašinom u zraku ili s oborinama mogu izazvati opasnost za radnike ili okolicu.

 

Članak 91.

 

Penosive i pokretne posude u kojima se smještaju opasne tvari moraju se čistiti i prati na za to posebno određenim i opremljenim mjestima.

Po mogućnosti, čišćenje i pranje posuda treba biti mehanizirano tako da se isključi potreba ulaženja i boravka radnika u posudama.

Ugrađene posude (podzemne i nadzemne) za skladištenje opasnih tvari, koje zahtijevaju povremeno čišćenje, pranje, odmašćivanje i sl. trebaju, prema potrebi, biti opremljene priključcima za paru, vodu, odnosno drugim sredstvima kojima se ti radovi obavljaju, te odvodima za otjecanje nečiste otpadne vode ili drugog sredstva na odgovarajuće mjesto, i moraju se osigurati para, voda, odnosno druga sredstva u odgovarajućim količinama.

Ako se radovi u posudama iz stavka 2. ovoga članka ne mogu obavljati bez ulaženja u njih ili boravka radnika u njima, moraju se najprije poduzeti odgovarajuće mjere zaštite života i zdravlja radnika (mjerenje koncentracije štetnih plinova i para u posudi, upotreba maske s dovodom svježeg zraka ili izolacijskog aparata, upotreba odgovarajuće odjeće i obuće i zaštitnog opasača s užetom, koordinirani rad dvojice ili više radnika i dr.), u skladu s propisanim postupkom i uputama za obavljanje takvih radova što ih je izradila organizacija koja te poslove obavlja.

Veličina otvora za ulaženje u posude mora biti u skladu s odgovarajućim standardom.

 

Članak 92.

 

Na oruđu s većom količinom otpadnih tvari u plinovitom, tekućem ili krutom stanju moraju se poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu od onečišćenja radnog okoliša.

Za zaštitu od ispušnih plinova, pare i prašine iz dimnjaka i drugih ispusta od oruđa treba primijeniti odgovarajuća tehnička rješenja u skladu s priznatim mjerama i normativima zaštite na radu (spaljivanje, apsorpcija, adsorpcija, odstranjivanje prašine i pare iz otpadnih plinova i dr.).

Otpadne tehničke vode koje sadrže masne lakozapaljive otrovne ili agresivne tvari moraju se odvoditi iz oruđa cijevima ili posebnom kanalizacijskom mrežom koja ima ugrađene uređaje za pročišćavanje, odmašćivanje ili neutralizaciju voda, prije njihova ispuštanja u gradsku kanalizacijsku mrežu ili septičku jamu odnosno prije nego što se recirkulacijom stave na ponovno korištenje.

Opasne krute otpadne tvari nakon korištenja na oruđu moraju se deponirati na određeno mjesto te, s obzirom na stupanj opasnosti i njihovu namjenu, ponovno preraditi, uništiti ili skloniti na odgovarajuće mjesto.

 

 

14. Oruđe kod kojeg nastaju visoke ili niske temperature

 

Članak 93.

 

Toplinsko zračenje ili drugi prijelaz topline od izvora (peći za taljenje, žarenje, sušenje i slični ljevaonički i talionički lonci s rastaljenim metalom, cjevovodi za vruće tekućine, paru i dr.) do mjesta rada mora biti na prikladan način spriječeno odnosno ograničeno toplinskom izolacijom, hermetizacijom procesa i ekranizacijom, a ako ni to nije dovoljno, prema mogućnosti i primjenom daljinskog vođenja.

 

Članak 94.

 

Punjenje i pražnjenje oruđa s visokim temperaturama te otvaranje odnosno zatvaranje njihovih vrata i poklopaca, u pravilu, treba biti mehanizirano.

Pri punjenju, pražnjenju i drugim sličnim poslovima na električnim pećima s otpornicima u otvorenim žljebovima moraju se predvidjeti zaštitne mjere protiv udara električne struje uređajima za isključivanje odnosno blokiranje, ako se to obavlja metalnim ručnim alatom.

 

Članak 95.

 

Vrata ili poklopci na oruđu s visokim temperaturama (na pećima za taljenje, zagrijavanje, žarenje i dr.) moraju imati odgovarajuću toplinsku izolaciju ako nisu hlađeni vodom ili drugim sredstvom.

 

Članak 96.

 

Unutarnji prostor sušionica za sušenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda mora za vrijeme procesa sušenja biti zatvoren prema radnoj prostoriji.

Prije otvaranja sušionice za ulazak radnika radi njezina pražnjenja i ponovnog punjenja moraju se plinovi iz sušionice odstraniti posebnim uređajem za odsisavanje plinova, a unutarnji prostor ohladiti tako da temperatura u njemu ne premašuje 313 °K (40 °C) ako ne postoji mogućnost toplinske prilagodbe radnika prije ulaska u sušionicu.

Nije dopušteno ispuštanje toplih plinova iz sušionice u radnu prostoriju.

Ulazna vrata u sušionicu moraju biti tako izvedena da se mogu otvarati i s unutarnje strane na siguran i lak način iako su zaključana.

 

Članak 97.

 

U prostorijama rashladnih postrojenja s niskim temperaturama oko i ispod 273 °K (0 °C), u hladnjačama, ledionicama, rashladnim skladištima i drugim prostorijama, upravljanje i posluživanje oruđa treba biti mehanizirano, automatizirano ili daljinski vođeno; ako to nije moguće, radnicima se za rad u tim prostorijama moraju staviti na raspolaganje odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, a boravak radnika u tim prostorijama treba, prema potrebi, ograničiti na kraće vrijeme.

U prostoriji ili komori u kojoj se rad obavlja na niskim temperaturama mora se osigurati da se ulazna vrata otvaraju i s unutarnje strane lako i bez ključa.

Upute za rukovanje na siguran način, osnovna tehnička pravila sigurnosti, mjesta postavljanja s obzirom na stupanj opasnosti, upute za postavljanje postrojenja, cjevovodi i armatura te tlačne posude oruđa za rashlađivanje moraju biti u skladu s odgovarajućim standardima za rashladna postrojenja.

Upute za rukovanje rashladnim postrojenjem moraju biti ovješene na zidu u strojarnici rashladnog postrojenja.

Prije ulaženja u prostorije ili komore s niskim temperaturama radnicima treba omogućiti toplinsku prilagodbu.

 

 

15. Oruđe kod kojeg se izdvaja vodena para

 

Članak 98.

 

Oruđe smješteno u zatvorenim prostorijama kod kojega se pri korištenju izdvaja velika količina vodene pare treba biti zatvoreno i opremljeno uređajima za odvod pare i kondenzata.

Ako hermetizacija odnosno odvod pare nije moguć zbog naravi tehnološkog procesa, moraju se osigurati druga tehnička rješenja za odstranjivanje pare (ubacivanje zagrijanog suhog zraka, ventilacija prostorije i sl.).

Otvorene posude s velikim isparnim površinama i s povećanom temperaturom tekućine moraju biti opskrbljene poklopcima ili natkrivene skupljačima pare s pomoću kojih se para odvodi iz prostora iznad posude.

Ako tehnološki proces ne dopušta postavljanje poklopca odnosno skupljača na posudama iz stavka 3. ovoga članka, radi odstranjivanja pare oko posuda s pojačanim isparavanjem treba primjenjivati druge postupke, npr. zastore s toplim zrakom i sl.

 

 

16. Oruđe koje stvara buku ili vibracije

 

Članak 99.

 

Oruđe koje pri upotrebi stvara buku ili vibracije mora biti konstruirano i izvedeno tako da razina buke i vibracije bude svedena u granice predviđene propisima o zaštiti od buke i vibracija.

Proizvođač oruđa koje izaziva buku ili vibracije dužan je u uputama o montaži navesti mjere kojima se buka odnosno vibracije svode u dopuštene granice (poseban način temeljenja, učvršćenje oruđa elastičnim podloškama, visina i konstrukcija prostorije i dr.).

Ako se tehničkim rješenjima na samom oruđu ne može postići da se buka odnosno vibracije oruđa svedu u dopuštene granice, moraju se primijeniti rješenja zaštite radnika od buke kao što su zvučna izolacija oruđa ili dijelova oruđa, oblaganje stijena oruđa ili prostorije materijalom koji upija zvuk, odvajanje oruđa u posebnu prostoriju, odvajanje rukovatelja u kabine s daljinskim vođenjem, izvedba građevinskog objekta, izvedba posebnog temelja i druge mjere.

 

Članak 100.

 

Rukohvati oruđa koje pri radu stvara vibracije (pneumatski čekići i sl.) moraju imati amortizere za ublažavanje prijenosa vibracije ili moraju biti obloženi materijalom koji smanjuje štetno djelovanje vibracija na ruke i tijelo radnika.

Radnicima koji rade s oruđem koje pri radu stvara buku i vibracije moraju se osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva za sluh i prijenos vibracija u skladu s odgovarajućim standardima ili priznatim pravilima zaštite na radu ako ne postoje propisi.

 

 

17. Oruđe s opasnim zračenjem

 

Članak 101.

 

Za rad s oruđem s ionizacijskim zračenjima u pogledu njegove konstrukcije, smještaja u prostoriji i na otvorenom prostoru, uvjeta za primjenu tih zračenja, granica izloženosti zračenju, vođenja evidencije te metoda i rokova ispitivanja, primjenjuju se posebni propisi.

 

Članak 102.

 

Za radnike koji su pri radu s oruđem izloženi ionizacijskom i neionizacijskom zračenju određuju se posebni radni uvjeti u skladu s propisima o zaštiti na radu.

Radnicima iz stavka 1. ovoga članka moraju se osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva.

 

 

18. Ručni mehanizirani alat

 

Članak 103.

 

Ručni alat s električnom i drugom pogonskom energijom (bušilice, brusilice, pile, noževi, blanjalice, pervibratori, prskalice, motorne pile, škare za lim, čekići i dr.) mora biti konstruiran i izveden tako da rad s njim ne zahtijeva posebno veliki fizički napor niti da predstavlja opasnost za život i zdravlje radnika koji njime rukuje.

Ovisno o karakteristikama, na alatu se mora nalaziti natpisna pločica s uočljivim i trajnim natpisom o osnovnim tehničkim podacima (snaga motora, karakteristike električne struje, tlak kod pneumatskoga ili hidrauličnog pogona, broj okreta ili udara u minuti i dr.), ako taj natpis nije utisnut na alatu.

 

Članak 104.

 

Nazivni napon električne struje odnosno primjena vrste zaštite od udara električne struje mora odgovarati uvjetima rada s alatom, u skladu s postojećim propisima o zaštiti na radu pri korištenju električne energije i standardima.

Pri radu s alatom iz stavka 1. ovoga članka u vlažnim prostorijama, s vlažnim zemljanim ili metalnim podovima, te na otvorenom prostoru za vrijeme kiše, magle i snijega odnosno pod sličnim uvjetima kad se električna vodljivost povećava odnosno električni otpor tijela smanjuje, moraju se poduzeti posebne mjere zaštite od udara električne struje (sigurnosni mali napon, transformator za galvansko odvajanje i sl.) te dopunske zaštitne mjere (gumene rukavice, gumene čizme, gumeni prostirači i sl.).

 

Članak 105.

 

Cijev od gume odnosno drugog gipkog materijala na ručnom alatu s pneumatskim, hidrauličnim ili drugim pogonom mora biti na siguran način priključena na ručni alat i na pogonsku mrežu odgovarajućim spojnicama, ako spoj nije riješen na drugi siguran način.

Priključni dio cijevi ne smije na mjestima priključka propuštati pogonski medij niti ispadati sa svojega mjesta zbog tlaka medija.

Priključno mjesto na metalnim cijevima pogonske mreže mora biti opremljeno ispravnim zapornim ventilom ili drugim zatvaračem.

Cijev iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na kakvoću te izbor i način održavanja moraju biti u skladu s odgovarajućim standardima.

 

 

19. Otklanjanje smetnji, održavanje i transport oruđa

 

Članak 106.

 

Ako odgovorna osoba ocijeni da postoji opasnost za radnika pri otklanjanju smetnji na oruđu, oruđe se mora zaustaviti.

Ako se radovi iz stavka 1. ovoga članka iz tehnoloških ili drugih razloga ne mogu obaviti za vrijeme mirovanja oruđa, za obavljanje tih radova moraju se koristiti odgovarajuće zaštitne naprave, zaštitni uređaji, i primjenjivati zaštitne mjere što ih proizvođač odnosno korisnik propisuje posebnom uputom.

 

Članak 107.

 

Na mjestima gdje kvar na električnoj opremi može prouzročiti opasnost, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere da bi se takve opasnosti izbjegle (npr. mehanička zaštita na oruđu, unutarnje blokade, dodatni strujni krugovi i dr.).

Specijalni strujni krugovi koji imaju funkciju sigurnosti moraju u slučaju kvara dovesti oruđe u sigurno stanje, a u slučaju prekida ili kratkog spoja takva strujnog kruga, moraju izazvati trenutno zaustavljanje oruđa ili postavljanje zaštitne naprave u zaštitni položaj.

 

Članak 108.

 

Prije čišćenja, popravaka i dugotrajna prekida, radi servisiranja oruđa pogonjenih električnom energijom, mora se dovod električne struje isključiti na mjestu priključka na razdjelnoj mreži, i to uređajem za rastavljanje s napajanja (rastavna sklopka, rastavljač, prekidač ili utikač).

Uređaj za rastavljanje s napajanja može biti opremljen uređajem kojim ga je moguće blokirati kad je u položaju “isključen” (npr. s pomoću lokota ili na drugi način) ili će se zatvoriti u kućište ili drugi zatvoreni prostor ključem ili alatom, ili pokraj njega ili na njega postaviti pločica s natpisom “Ne uključuj - obavlja se popravak”.

Samo ovlaštena osoba koja obavlja popravak može skinuti pločicu s natpisom iz stavka 2. ovoga članka i postaviti uređaj za rastavljanje u položaj “uključen” nakon što provjeri je li popravak obavljen i da nijedan radnik nije na opasnom mjestu odnosno u zoni opasnosti te da su sve zaštitne naprave i uređaji postavljeni na svoje mjesto.

Popravci, na dijelu oruđa u blizini napona i pod naponom, mogu se obavljati samo prema mjerama i normativima zaštite na radu propisanim u propisima o zaštiti na radu pri korištenju električne energije.

 

Članak 109.

 

Pri popravku oruđa s priključcima na druge vrste energije (para, voda ili druge hidraulične tvari, zrak ili plinovi) mora se najprije zatvoriti vod za dovod dotične energije, ispustiti tvari iz cjevovoda i, prema potrebi, na mjestu zatvarača postaviti natpis “Ne otvaraj, obavlja se popravak”.

Ako se popravak obavlja i na cijevima cjevovoda energije iz stavka 1. ovoga članka, cijevi se na odgovarajućim mjestima moraju zatvoriti (blindirati) ili na drugi način osigurati da se prekine dovod energije.

Ako su energenti opasne tvari (plinovi i dr.), cjevovod sa svim priključcima mora se ispitati na nepropusnost najmanje jedanput godišnje i, prema potrebi, izmijeniti brtve ili otkloniti drugi nedostaci.

 

Članak 110.

 

Ako se popravak, montaža i demontaža oruđa obavlja u radnoj prostoriji za vrijeme tehnološkog procesa, na ostalom oruđu i drugim mjestima rada moraju se, prema potrebi, poduzeti mjere za zaštitu ostalih radnika.

Pri opsežnijim popravcima većeg oruđa, uključujući montažu i demontažu dijelova, a osobito ako su oni u blizini prolaza radnika, površine prostorije za popravak moraju se odvojiti ili ograditi i postaviti odgovarajući natpisi upozorenja.

Transport dijelova oruđa i drugog materijala za vrijeme popravka treba se obavljati kroz posebne ulaze i prolaze tako da se ne ugrožava sigurnost osoba na radu, ili treba organizirati posao na drugi način.

 

Članak 111.

 

Prije popravka oruđa koje koristi zapaljive ili eksplozivne tvari, ili se te tvari nalaze u posudama takva oruđa, moraju se poduzeti odgovarajuće preventivne mjere zaštite radnika na radu, a osobito ako se popravak obavlja zavarivanjem ili drugim vrućim postupcima.

Preventivne mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržati:

1) opseg potrebnih radova za otklanjanje smetnji ili nedostataka, koji određuje odgovorna osoba ili služba, te tehnološki postupak po pojedinim fazama s naznakom “mjera zaštite na radu”;

2) pražnjenje oruđa odnosno posuda s tekućinama, plinovima ili krutim tvarima;

3) čišćenje i ispitivanje oruđa odnosno posuda od zaostalih tekućina, plinova ili krutih tvari;

4) punjenje oruđa odnosno posude vodom, niskotlačnom vodenom parom, inertnim plinom, ili potapanje posude ako je to potrebno;

5) neposredno rukovođenje i koordiniranje rada - od odgovorne osobe;

6) prisutnost osposobljenog radnika (vatrogasca i sl.) radi osiguranja od eventualnih opasnosti i stavljanje na raspolaganje odgovarajućih sredstava i opreme za gašenje požara;

7) druge mjere u skladu s posebnim propisima, internim pravilima organizacije i stupnjem opasnosti.

 

Članak 112.

 

Popravak, ručno podmazivanje i čišćenje oruđa za vrijeme rada nije dopušteno, osim ako je oruđe posebno udešeno za takvu vrstu poslova.

 

Članak 113.

 

Spojna mjesta remenja, traka, užeta i lanaca pri popravku, moraju biti izvedena tako da ta mjesta ne smanjuju njihovu nominalnu čvrstoću i da odgovaraju svojoj osnovnoj namjeni na oruđu.

Ako remen, traka, uže ili lanac pripada transmisijskom pogonu, popravljeno spojno mjesto ne smije stvarati nikakvo dodatno opterećenje ni povećanu zategnutost tih elemenata za vrijeme prijelaza preko remenice, a niti ispadati s nje.

Spajanje dijelova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati samo za to osposobljena osoba.

 

Članak 114.

 

Pri popravku, montaži i demontaži oruđa koji se obavljaju na visini većoj od 2 m od poda, moraju se postaviti odgovarajuće radne platforme odnosno skele s ljestvicama, stepenicama ili drugim prilazima.

Radnicima na radovima iz stavka 1. ovoga članka moraju se prema potrebi, osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva za zaštitu od pada s visine.

 

Članak 115.

 

Pri popravku, montaži i demontaži oruđa za dizanje, spuštanje i prijenos dijelova oruđa ili sklopova većih nezgrapnih oblika ili mase veće od 30 kg moraju se koristiti ručni ili mehanizirani uređaji za dizanje (koloturnici, vitla, dizalice i dr.).

 

Članak 116.

 

Održavati, popravljati i udešavati oruđe može samo stručna i ovlaštena osoba, pridržavajući se tehničkih uputa proizvođača oruđa.

Radnik koji radi na održavanju, popravku i udešavanju oruđa ne smije proizvoljno mijenjati dijelove oruđa, mijenjajući mu tako svojstva i funkciju.

Karakteristike oruđa može mijenjati samo stručna i za to ovlaštena osoba, na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.

 

Članak 117.

 

Oruđe mora biti opremljeno uškama, hvatištima ili drugim prikladnim elementima za ručni ili mehanizirani transport, ako masa, oblik i veličina oruđa to zahtijevaju.

Uške, hvatišta i drugi prikladni elementi za prijenos odnosno transport moraju biti izvedeni tako da mogu izdržati predviđena opterećenja i, s obzirom na težište oruđa, moraju biti razmješteni tako da je onemogućena promjena položaja (prevrtanje, naginjanje, okretanje i sl.) pri prijenosu odnosno transportu.

U uputama za upotrebu oruđa mora postojati opis dizanja i transporta oruđa, eventualno sa skicom i naznakom mase.

 

Članak 118.

 

Prije početka prijenosa odnosno transporta oruđa moraju se poduzeti ove zaštitne preventivne mjere:

1) pričvrstiti svi pokretni dijelovi koji bi se za vrijeme transporta mogli pomicati i postati izvor opasnosti za radnike;

2) zaštititi električna i druga oprema od oštećenja, zapinjanja, vibracija, utjecaja vlage, jačih izvora topline i niskih temperatura;

3) utvrditi postojanje posebnih ograničenja prolaznih putova, podova i drugih mjesta transporta, dizalica i drugih uvjeta, s obzirom na masu i dimenzije oruđa;

4) prema potrebi, na transportnom sredstvu pričvrstiti oruđe da se ne bi pomicalo i prevrtalo.

Pri manjim pomicanjima i premještanju oruđa u pogonu s jednog mjesta na drugo mjesto rada moraju se prvo isključiti svi energetski vodovi, pa i oni s gipkim cijevima, tako da ti energenti ne mogu postati izvor opasnosti.

Ako postoje upute proizvođača o postupku dizanja odnosno transportiranja oruđa pri osobito kompliciranom ili složenom radu, odgovorna osoba za transport mora se držati propisanih uputa, shema i pravila dizanja.

 

 

20. Uređivanje mjesta rada

 

Članak 119.

 

Ako se oruđe koristi na otvorenom prostoru, mora se osigurati zaštita radnika od vremenskih utjecaja:

1) za zaštitu od kiše i snijega, odgovarajućom nadstrešnicom ili odgovarajućim osobnim zaštitnim sredstvima;

2) za zaštitu od hladnoće, odgovarajućom kabinom, odgovarajućim osobnim zaštitnim sredstvima ili vremenskim ograničavanjem rada;

3) za zaštitu od sunčanih zraka, odgovarajućom nadstrešnicom ili osobnim zaštitnim sredstvima (šešir za sunce, tamne naočale i dr.).

 

Članak 120.

 

Ako se oruđe koristi na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini prometnica ili na prometnicama, moraju se osigurati mjere i normativi zaštite na radu od opasnosti koje mogu nastati kretanjem vozila.

U neposrednoj blizini oruđa iz stavka 1. ovoga članka, prema potrebi, moraju se u skladu s prometnim propisima osigurati prometna signalizacija za zabranu kretanja vozila, odgovarajuće obavijesti i znakovi opasnosti.

 

Članak 121.

 

Površina poda odnosno platforme uz oruđe na kojoj radnik stoji i radi ne smije biti klizava, mora biti ravna i sigurna za kretanje, a konstrukcija poda odnosno platforme mora biti stabilna.

Površina mjesta rada uz oruđe na kojoj radnik stoji ili radi duže od dva sata u jednoj smjeni mora imati odgovarajuću toplinsku zaštitu s koeficijentom upijanja topline utvrđenim propisanim mjerama i normativima zaštite na radu, tehničkim normativima i standardima.

Ako iz objektivnih razloga nije moguće osigurati odgovarajuću toplinsku zaštitu poda na kojemu radnik radi uz oruđe, na pod se moraju postaviti podmetači ili podloga od drva ili drugog materijala koji je toplinski izolator.

Podmetači iz stavka 3. ovoga članka ne smiju biti klizavi, neravni ili oštećeni i ne smiju biti izvor ozljeda radnika.

 

Članak 122.

 

Oruđe kod kojeg se primjenjuju tekuća sredstva za podmazivanje i hlađenje (ulje, voda i dr.) ili se prerađuju organske tvari podložne truljenju, mora biti opskrbljeno odgovarajućim sabirnicama kako bi se spriječilo razlijevanje tih sredstava i tvari po podu.

Ako nije moguće spriječiti prolijevanje po podu sredstava i tvari iz stavka 1. ovoga članka, pod uz oruđe mora biti:

1) od nepropusnog i otpornog materijala koji se lako čisti;

2) izveden s odgovarajućim nagibom prema otvoru odvodnog kanala opskrbljenog sifonom;

3) površinski obrađen tako da nije klizav.

 

Članak 123.

 

Ovisno o zahtjevima procesa rada na oruđu, osobito u zoni rada, mora se osigurati dobra vidljivost - prirodnom svjetlošću ili općom električnom rasvjetom ili općom rasvjetom pojačanom na mjestu rada dopunskom (lokalnom) rasvjetom, u skladu s standardom.

Napon dopunskog (lokalnog) rasvjetnog tijela mora biti prilagođen uvjetima u pogonu.

Ako se za rasvjetno tijelo primjeni zaštita od opasnog napona, mali radni napon ne smije premašiti 50 V, a u vlažnoj okolini 25 V, uz uvjet da se položaj žarulje ugađa rukom.

Na oruđu s rotirajućim elementima mora biti uređena fluorescentna rasvjeta tako da ne uzrokuje stroboskopski efekt. Dijelovi strujnog kruga malog napona na oruđu ne smiju biti uzemljeni.

 

Članak 124.

 

Radnicima koji rukuju oruđem ili ga poslužuju moraju se, u pravilu, tehničkim rješenjima osigurati na mjestu rada u ljetnom i zimskom razdoblju povoljni uvjeti rada u pogledu toplinskih faktora radnog okoliša (temperatura, vlažnost i brzina kretanja zraka te toplinsko zračenje) u skladu s mjerama i normativima zaštite na radu (veličina radne prostorije, ventilacija, paravani ili štitnici, zračni ili drugi zastori, daljinsko upravljanje i dr.).

Ako uvjete rada iz stavka 1. ovoga članka nije moguće osigurati zbog tehnoloških razloga (snižena ili povišena temperatura, povećana vlaga ili brzina kretanja zraka), moraju se primijeniti, prema potrebi, odgovarajuće posebne mjere i normativi zaštite na radu (topli napici, slana gazirana voda ili drugi odgovarajući napici, osobna zaštitna sredstva, posebna organizacija rada, skraćeno radno vrijeme, posebni uvjeti rada, mogućnost povremenog zagrijavanja ili udaljavanja radnika s mjesta rada i dr.).

 

Članak 125.

 

Slobodna površina za rukovatelja ili poslužitelja oruđa mora obuhvaćati površinu poda za stajanje ili sjedenje te za kretanje u svrhu posluživanja i kontrole rada oruđa.

Slobodna površina za rukovatelja ili poslužitelja oruđa ne smije biti manja od 2 m2, uz uvjet da na istom oruđu radi cijelo ili pretežno radno vrijeme u jednoj smjeni.

Kada je riječ o gusto raspoređenom oruđu, osobito pri serijskoj proizvodnji, mora se osigurati siguran i slobodan prolaz do pomoćnih ili glavnih prolaza, širok najmanje 0,7 m, i to tako da radnik prolazeći ne ugrožava ostale radnike, a ni oni svojim radom njega.

 

Članak 126.

 

Uz mjesto rada materijal ili radni predmeti moraju se odlagati po redoslijedu, na ispravan način i u visini do koje se osigurava stabilnost naslaga.

Odlagani materijal i radni predmeti ne smiju sprečavati slobodno kretanje radnika.

 

Članak 127.

 

Ako se zbog nužnih razloga redovna, izvanredna i naknadna (rezervna) oprema i alat drže neposredno uz oruđe, moraju se predvidjeti odgovarajuća mjesta (ormari, police, stol, zidna ploča i dr.) za njihovo odlaganje.

Oprema iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti izvor ozljeda radnika na radu, zbog zakrčenosti površine ili zbog pada opreme ili alata s visine, a isto tako ne smije smanjiti propisanu slobodnu površinu poda.

 

Članak 128.

 

Ako se uz oruđe upotrebljava pripadni uređaj za dizanje i prijenos tereta (konzolna dizalica, dizalica na nogarima, električno vitlo, lančana dizalica i dr.), uređaj se mora postaviti tako da najlakše i s najmanjom putanjom bez prepreke prenosi radne komade (izratke) od mjesta obrade ili prerade na oruđu do mjesta odlaganja i obrnuto.

Kada se uređaj za dizanje ne upotrebljava, mora se postaviti na određeno mjesto uz oruđe gdje neće smetati radniku pri radu i kretanju.

U pravilu, nosivost dizalice iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti manja nego što je najveća masa radnog komada (izratka) koji se postavlja na oruđe radi obrade ili prerade.

Iznimno, nosivost dizalice iz stavka 1. ovoga članka može biti manja nego što je najveća masa radnog komada (izratka) ako se druga dizalica u pogonu (mosna dizalica ili dr.) može nesmetano upotrijebiti za dizanje, prenošenje i spuštanje tereta s oruđa.

Dizalica iz stavka 1. ovoga članka mora biti konstruirana, opremljena i postavljena u skladu s propisanim mjerama i normativima zaštite na radu i standardima.

 

 

21. Posebne odredbe

 

Članak 129.

 

Nije dopuštena upotreba oruđa koje nije izrađeno u skladu s mjerama i normativima zaštite na radu i koje nije ispravno.

Pravilo iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na dodatnu opremu oruđa (dodatni prigoni, alati i dr.) koja se postavlja na oruđe za određene radne operacije.

 

Članak 130.

 

Oruđem smije rukovati ili ga posluživati samo radnik koji je stručno osposobljen i raspoređen za rad na njemu i koji udovoljava odgovarajućim posebnim uvjetima rada, ako su ti uvjeti propisani.

Oruđem smije rukovati ili ga posluživati samo radnik koji je osposobljen za rad na siguran način.

 

Članak 131.

 

Prije početka rada rukovatelj mora očevidom i uključivanjem pojedinih uređaja za upravljanje provjeriti ispravnost oruđa, a osobito utvrditi postojanje i ispravnost zaštitnih naprava i uređaja.

 

Članak 132.

 

Rukovatelji i poslužitelji oruđa s opasnim gibanjima u zoni njihova kretanja moraju nositi uz tijelo pritegnuto odijelo koje je izrađeno u skladu s odgovarajućim standardom.

U blizini pokretnih dijelova oruđa, rukovatelji i poslužitelji koji imaju dugu kosu moraju je omotati uz glavu i pokriti rupcem ili kapom.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju nositi šalove ili druge dijelove odjeće koji strše.

 

Članak 133.

 

Rukovatelji oruđem dužni su obavljati rad tako da zbog nastanka opasnih gibanja ili drugih opasnih radnji ne ugrožavaju ni sebe ni ostale radnike uokolo.

Ako rukovatelj u radu primijeti nepravilnost na oruđu, dužan je odmah zaustaviti rad oruđa i nepravilnost prijaviti svojemu neposrednom rukovoditelju.

 

Članak 134.

 

Rukovatelji i poslužitelji pri radu s oruđem dužni su držati se uputa za rad i uputa za upotrebu zaštitnih naprava i uređaja te ostalih mjera i normativa zaštite na radu.

Rukovatelj smije staviti u pogon oruđe ako su na njemu postavljene sve zaštitne naprave i uređaji te uređaji za blokadu i ako sve to ispravno djeluje.

Rukovatelj ili poslužitelj ne smije ni iz kojeg razloga odstraniti ili učiniti nedjelotvornim nikoju zaštitnu napravu ili uređaj za blokiranje pri izvođenju tehnološkog procesa.

 

Članak 135.

 

Rukovatelje ili poslužitelje oruđa na kojem se radi s opasnim tvarima mora se upoznati sa svojstvima opasnih tvari koje se upotrebljavaju te s naznakama na pojedinačnim pakiranjima, ako su one važne za zaštitu radnika na radu.

 

Članak 136.

 

Za rad na oruđu kojim istovremeno upravljaju te ga poslužuju dva radnika ili više radnika, a i za koordinaciju radnika u radu, mora biti odgovoran jedan od tih radnika.

 

Članak 137.

 

Ispitivanje oruđa mora se obavljati prema odredbama zakona o zaštiti na radu i odgovarajućim propisima donesenim na temelju njih, ako to posebnim propisima nije drugačije određeno.

Oruđe se ne smije upotrebljavati ako nije ispravno.

 

Članak 138.

 

Ako se uz oruđe nalazi i pripadni uređaj za dizanje tereta ili radnih predmeta, rukovatelj ili poslužitelj oruđa mora biti osposobljen za siguran rad s takvim uređajem.

 

 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 139.

 

Organizacije i poslodavci iz članka 2. ovoga pravilnika koji na dan stupanja na snagu ovog pravilnika ne mogu svoj rad s oruđem uskladiti s mjerama i normativima zaštite na radu prema ovom pravilniku, zbog konstrukcijskih preinaka i dogradnje, moraju poduzimati druge dodatne mjere i normative zaštite na radu do usklađenja s mjerama i normativima iz ovog pravilnika.

 

Članak 140.

 

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad i uređajima (SL 18/67).

 

Članak 141.

 

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u SL (15. ožujka 1991.).

 

12. veljače 1990.