HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

430

Na osnovi članka 20. stavke 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« broj 94/01., 88/02. i 149/02.) i članka 19. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine« broj 16/02. i 24/02.), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na 22. sjednici, održanoj 19. veljače 2003. godine, donijelo je

PRAVILNIK

o uvjetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti

I. OpĆe odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se:

1. postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, radi ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s te osnove;

2. uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se ozljeda ili bolest mogla priznati za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest;

3. rokovi u kojima prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti mora biti podnijeta.

Članak 2.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) i propisima donijetim na osnovi toga Zakona može ostvariti osoba:

– koja je u času nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti imala status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), ako drugim propisima i ovim Pravilnikom nije drugačije određeno;

– za koju je poslodavac ili ona osobno Zavodu u propisanom roku podnijela prijavu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti;

– kojoj je rješenjem, odnosno ovjerom Zavoda iz članka 14. ovog Pravilnika, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom ozljeda ili bolest priznata za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.

Članak 3.

U postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni područni ured Zavoda postupat će u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju, propisima o zaštiti na radu, te odredbama Zakona i ovog Pravilnika, važećih na dan nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Članak 4.

Ozljedom na radu smatra se:

1. ozljeda osobe izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima status osigurane osobe Zavoda;

2. bolest osobe koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima status osigurane osobe Zavoda;

3. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana;

4. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osigurana osoba Zavoda pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju;

5. ozljeda, odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 13. Zakona;

6. ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.

Članak 5.

Ozljedom na radu ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

– skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti (npr. tučnjava, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome);

– atake kronične bolesti (npr. epilepsija, šizofrenija);

– urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest kao što su: infarkt, moždani udar, bolesti kralježnice s gubitkom funkcije i neurološkim ispadima.

Članak 6.

Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima status osigurane osobe Zavoda.

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se zakonom.

II. Pokretanje postupka utvrĐivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Članak 7.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti osigurane osobe Zavoda ostvaruju nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće pravna ili fizička osoba (poslodavac), odnosno osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost (gospodarsku, profesionalnu ili poljoprivrednu), podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti iz članka 9. ovog Pravilnika.

Prijavu iz stavka 2. ovog članka poslodavac je obvezan podnijeti osobno ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osobe kojoj se prema Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti (u daljnjem tekstu: osigurana osoba Zavoda).

Podnošenjem prijave prema stavku 3. ovog članka poslodavac pokreće postupak radi utvrđivanja da li se ozljeda ili bolest može smatrati ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću te da je ta ozljeda ili bolest nastala na radu.

Ako poslodavac ne postupi prema stavku 3. ovog članka, nadležni područni ured Zavoda na pisani zahtjev osigurane osobe Zavoda provest će postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Iznimno od stavka 2. ovog članka postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest može pokrenuti i nadležni područni ured Zavoda ako sazna za činjenice i okolnosti nastanka ozljede ili bolesti osigurane osobe Zavoda.

1. Podnošenje prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti

Članak 8.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se, u pravilu, područnom uredu Zavoda nadležnom prema mjestu prebivališta osigurane osobe Zavoda (nadležni područni ured), a iznimno područnom uredu Zavoda na području kojeg je sjedište poslodavca, kada je radnicima poslodavca Zavod odobrio ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja putem područnog ureda Zavoda nadležnog prema sjedištu poslodavca.

Članak 9.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno da li je nastali događaj imao za posljedicu privremenu nesposobnost za rad radnika, odnosno osigurane osobe Zavoda.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se na tiskanicama koje sadrže:

a) prijava o ozljedi na radu:

1. podatke o Zavodu i radnjama područnog ureda Zavoda;

2. osnovne podatke o podnosiocu prijave;

3. osobne podatke o stradaloj, odnosno oboljeloj osobi;

4. podatke o prezimenu, imenu te funkciji radnika pod čijim neposrednim rukovođenjem je obavljan rad pri kome je nastao događaj na radu;

5. podatke o prezimenu, imenu i funkciji radnika koji su se u vrijeme događaja na radu nalazili na mjestu gdje je on nastao;

6. podatke o prezimenu, imenu i funkciji te vlastoručni potpis ovlaštenog radnika – poslodavca koji podnosi prijavu;

7. podatke o događaju na radu, i to o:

7.1. ozlijeđenom radniku:

– posao koji je radnik obavljao u trenutku kad se dogodila ozljeda na radu;

– priroda ozljede;

– ozlijeđeni dio tijela;

– osnova osiguranja;

– posao koji radnik obavlja;

– stručna sprema potrebna za rad na radnom mjestu;

– radni staž ostvaren na poslovima prije nastanka ozljede;

– broj odrađenih sati u tijeku dana prije nastanka ozljede;

– da li je ozljeda nastala za vrijeme redovnog, produženog ili izvanrednog rada.

7.2. ozljedi na radu:

– datum, dan u tjednu i vrijeme dana kada se dogodila ozljeda;

– da li se ozljeda dogodila na mjestu rada, na putu do mjesta rada ili obratno, na službenom putu ili na nekom drugom mjestu;

– izvor ozljede;

– način nastanka ozljede;

– uzrok ozljede;

– jesu li korištena osobna zaštitna sredstva;

– je li bilo naređeno korištenje osobnih zaštitnih sredstava;

– jesu li bila primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu.

8. podatke u vezi pruženih zdravstvenih usluga, a koji se odnose na:

– doktora medicine koji je pregledao ozlijeđenog, odnosno oboljelog radnika (prezime, ime i adresa ordinacije);

– zdravstvenu ustanovu u kojoj je pregledan ozlijeđeni, odnosno oboljeli radnik (naziv i adresa);

– ozlijeđeni dio tijela (šifra prema MKB);

– bolesti od kojih boluje ozlijeđeni radnik (šifra prema MKB);

– predviđeno trajanje nesposobnosti za rad radnika.

b) prijava o profesionalnoj bolesti, uz podatke iz podtočke a) pod 1., 2., 3., 4. i 6. ove stavke i:

5. podatak o bližoj oznaci mjesta na kojem je radnik obolio od profesionalne bolesti;

7. podatak o nazivu ovlaštene zdravstvene ustanove odnosno ovlaštenog specijalista medicine rada u privatnoj praksi koji su utvrdili profesionalno oboljenje;

8. podatak o datumu kada je utvrđeno da je radnik obolio;

9. podatak o nazivu profesionalne bolesti utvrđene Zakonom o listi profesionalnih bolesti, važećim na dan nastanka profesionalne bolesti;

10. podatak o nazivu štetnog agensa – uzročnika oboljenja;

11. podatak o vremenu koje je radnik proveo na obavljanju poslova i zadaća na mjestu rada gdje je utvrđeno profesionalno oboljenje;

12. da li su obavljeni odgovarajući zdravstveni pregledi radnika u propisanim rokovima;

13. da li su na osnovi rezultata zdravstvenih pregleda radnika, te rezultata dobivenih ispitivanjem radne okoline, predlagane i provedene mjere zaštite i sanacije;

14. predviđeno trajanje nesposobnosti za rad radnika.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti, osim podataka iz stavka 1. ovog članka obvezno sadrži i podatke o izvršenoj obvezi obavještavanja mjesno nadležne službe inspekcije rada o nastaloj ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

Obilježja u prijavi o ozljedi na radu navedena pod točkama 26 (ozlijeđeni dio tijela), 27 (priroda ozljede), 36 (način nastanka ozljede), 37 (izvor ozljede) te 38 (uzrok ozljede) ispunjavaju se na osnovi naziva i oznaka propisanih podzakonskim propisom iz područja zaštite na radu.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti ispunjava se u šest primjeraka od kojih prvi pripada podnositelju prijave, drugi osiguranoj osobi Zavoda, treći izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite, četvrti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, peti nadležnom inspektoru rada Državnog inspektorata i šesti Zavodu.

Podnositelj prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti, odnosno osigurana osoba Zavoda na traženje podnositelja prijave obvezna je priložiti uz prijavu medicinsku i drugu dokumentaciju koja predstavlja činjeničnu osnovu za utvrđivanje uzročno-posljedične veze između mjesta nastalog događaja i nastale posljedice, odnosno za prihvaćanje ili neprihvaćanje podnijete prijave.

Tiskanice iz ovog članka otiskane su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

2. Rok podnošenja prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti

Članak 10.

Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se:

– za slučaj ozljede na radu – u roku od 30 dana od dana nastanka ozljede na radu;

– za profesionalnu bolest – u roku od 15 dana nakon što poslodavac, odnosno osigurana osoba Zavoda od zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada dobije ispravu kojom se potvrđuje nastanak profesionalne bolesti.

Osigurana osoba Zavoda za koju poslodavac, odnosno ona osobno prijavu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti ne podnese najkasnije do isteka roka zastare propisanog za ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, gubi pravo na podnošenje te prijave.

Članak 11.

Prijavu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti koja je podnesena nakon proteka roka iz članka 10. stavke 2. ovog Pravilnika Zavod će zaključkom odbaciti kao nepravodobnu.

Protiv zaključka iz stavke 1. ovog članka dopuštena je žalba.

3. Vođenje postupka i donošenje rješenja o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti

Članak 12.

Zaprimanjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod provodi postupak utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bile razlogom nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, te u zavisnosti od rezultata toga postupka odlučuje o priznavanju te ozljede, odnosno bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest.

Postupak priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti iz stavka 1. ovog članka provodi se u skladu s odredbama ovog Pravilnika i Zakona o općem upravnom postupku i hitne je naravi.

Članak 13.

O zaprimanju prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod podnositelju prijave na njegov zahtjev izdaje potvrdu kojom potvrđuje datum primitka prijave, te broj pod kojim je prijava zaprimljena.

Članak 14.

O ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti Zavod odlučuje, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom zaprimljene prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti.

Pod ovjerom iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se: datum priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, datum nastanka ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, šifra MKB, broj evidencije priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti u Zavodu, potpis ovlaštene osobe Zavoda, te pečat Zavoda.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, Zavod obvezno donosi rješenje kad o ozljedi na radu, odnosno o profesionalnoj bolesti odlučuje po službenoj dužnosti na osnovi zahtjeva osigurane osobe Zavoda, te u slučaju odbijanja navedene prijave.

Kad se o ozljedi na radu, odnosno o profesionalnoj bolesti odlučuje rješenjem, izrekom rješenja mora se odlučiti o konkretnoj ozljedi, odnosno bolesti, uz naznaku datuma njezinog nastanka, šifre prema MKB i broja evidencije priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

Rješenje iz stavka 4. ovog članka, dostavlja se:

– kad je rješenje pozitivno – pravnim i fizičkim osobama iz članka 9. stavka 5. ovog Pravilnika, te mjesno nadležnom inspektoru rada Državnog inspektorata,

– kad je rješenje negativno – osiguranoj osobi Zavoda, njezinom poslodavcu, te izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite osigurane osobe Zavoda.

Članak 15.

U postupku utvrđivanja činjenica radi priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti u smislu članka 14. ovog Pravilnika, po potrebi, pribavlja se nalaz, ocjena i mišljenje nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda, zavisno o prirodi nastale ozljede na radu.

U slučaju kad se radi o ozljedi na radu o kojoj je poslodavac prema odredbama Zakona o zaštiti na radu obvezan izvijestiti nadležnog inspektora rada Državnog inspektorata, područni ured Zavoda obvezno pribavlja zapisnik o nadzoru u povodu te ozljede, a po potrebi i mišljenje inspektora rada.

Iznimno od stavka 1. ovog članka kad se odlučuje o priznavanju bolesti za profesionalnu bolest, obvezno se pribavlja nalaz, ocjena i mišljenje nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda.

U slučaju iz stavka 3. ovog članka nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda svoj nalaz, ocjenu i mišljenje donosi na osnovi dokaza o rezultatu postupka ocjene o profesionalnoj bolesti, provedenog od strane zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili od privatne ordinacije medicine rada.

Članak 16.

Kad liječničko povjerenstvo Zavoda svoj nalaz, ocjenu i mišljenje daje na traženje drugostupanjskog tijela Zavoda, u slučaju da ne prihvati nalaz, ocjenu i mišljenje liječničkog povjerenstva Zavoda iz članka 15. stavka 4. ovog Pravilnika, obvezno je, prije donošenja svojeg nalaza, ocjene i mišljenja, pribaviti nalaz, ocjenu i mišljenje o profesionalnoj bolesti Hrvatskog zavoda za medicinu rada.

Troškove pribavljanja očitovanja Hrvatskog zavoda za medicinu rada iz stavka 1. ovog članka snosi Zavod.

Članak 17.

Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest koja je osiguranoj osobi Zavoda priznata rješenjem, odnosno ovjerom prijave iz članka 14. ovog Pravilnika, predstavlja trajnu pravnu osnovu za ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za sve vrijeme dok se ta prava ostvaruju kao posljedica te ozljede, odnosno bolesti, neovisno da li je u tijeku korištenja toga prava došlo do prekida tog korištenja.

Pravo osnovom ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti prema stavku 1. ovog članka može ostvariti i ona osigurana osoba Zavoda koja je to pravo stekla prema propisima druge države ugovornice, pod uvjetom da je to pravo izričito propisano međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju Republike Hrvatske i te države.

4. Početak i način ostvarivanja prava osnovom ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

Članak 18.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja osnovom rješenja, odnosno ovjerene prijave Zavoda kojom je osiguranoj osobi Zavoda priznata ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, osigurana osoba Zavoda ostvaruje od dana nastanka te ozljede, odnosno bolesti.

Osigurana osoba Zavoda koja u času korištenja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja nije ta prava mogla ostvariti osnovom rješenja, odnosno ovjerene prijave iz stavka 1. ovog članka jer rješenje, odnosno ovjerena prijava nije bila donijeta ili je postupak za njihovo donošenje naknadno pokrenut u roku propisanom u članku 10. ovog Pravilnika, može neostvarenu razliku prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ostvariti nakon donošenja tog rješenja, odnosno ovjerene prijave.

Osigurana osoba Zavoda pripadajuću razliku prava u smislu stavka 2. ovog članka ostvaruje osnovom zahtjeva podnijetog Zavodu u propisanom zastarnom roku dospijeća pripadajućeg prava, računajući taj rok od dana primitka rješenja, odnosno ovjerene prijave iz stavka 1. ovog članka.

Članak 19.

Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je na osnovi rješenja, odnosno ovjerene prijave Zavoda iz članka 14. ovog Pravilnika, na tiskanicama Zavoda propisanim za ostvarivanje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (izvješće o bolovanju, uputnica za korištenje zdravstvene zaštite i dr.), na propisani način označiti da se odnosno pravo ostvaruje po osnovi ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, uz obvezno navođenje i evidencijskog broja priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, s naznakom kalendarske godine donošenja rješenja, odnosno ovjeravanja prijave i to na način: Br.OR --/--g., odnosno Br.PB --/--g.

Na način propisan stavkom 1. ovog članka, a prema članku 17. stavku 1. ovog Pravilnika, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite postupit će i onda kad i bez ponovljenog pribavljanja nalaza, ocjene i mišljenja liječničkog povjerenstva Zavoda utvrdi da je korištenje zdravstvene zaštite posljedica već od prije priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.

III. Prijelazne i zavrŠne odredbe

Članak 20.

Prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti čije je rješavanje u tijeku, a koje neće biti završeno do dana početka primjene ovog Pravilnika, riješit će se prema njegovim odredbama.

Članak 21.

Osigurane osobe Zavoda koje su osnovom priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti nastale u vrijeme važenja članka 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine« broj 75/93., 55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98., 10/99., 34/99., 69/00., 59/01. i 82/01. – u daljnjem tekstu: ranije važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju), ostvarile prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja na teret svog poslodavca, odnosno njegovog osiguravatelja, ostvaruju ta prava i nadalje na njihov teret, za sve vrijeme dok traju posljedice te ozljede, odnosno bolesti.

Iznimno od stavke 1. ovog članka osigurane osobe Zavoda koje su prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja osnovom ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, zbog stečaja svog poslodavca, kao i u slučaju njegove likvidacije, prema odredbama ranije važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju ostvarile na teret sredstava Zavoda, zadržavaju to pravo i nadalje za sve vrijeme trajanja posljedica te ozljede, odnosno bolesti.

Članak 22.

Tiskanice prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti, koje su objavljene uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio, počinju se primjenjivati od 1. travnja 2003. godine.

Do roka iz stavka 1. ovog članka prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosit će se na tiskanicama propisanim ranije važećim propisima o zaštiti na radu.

Članak 23.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 025-04/03-01/27
Urbroj: 338-01-05-03-1
Zagreb, 19. veljače 2003.

Predsjednik
Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
doc. dr. sc. Nikica Gabrić, v. r.