PRAVILNIK
o
zaštiti na radu pri korištenju električne energije
(NN
br. 9/87)
I.
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim
pravilnikom propisuju se pravila zaštite na radu za otklanjanje opasnosti od
električne energije pri korištenju sredstava rada.
Pravila
zaštite na radu u slučaju opasnosti od električne energije
primjenjuju se pri radu na električnim postrojenjima, upotrebi
električnih uređaja i korištenju električnih instalacija:
-
izmjeničnih struja industrijske frekvencije nazivnih napona viših od 50 V;
-
istosmjernih struja nazivnih napona viših od 120 V;
-
nižih nazivnih napona ako je to posebnim propisima utvrđeno.
Članak
2.
Pravila
zaštite na radu propisana ovim pravilnikom dužne su primjenjivati organizacije
koje proizvode, prenose i distribuiraju električnu energiju, organizacije
koje projektiraju i izrađuju sredstva rada, kao i organizacije i
poslodavci koji sredstva rada koriste.
Odredbe
ovoga pravilnika primjenjuju se u različitim granama djelatnosti pri
osiguranju zaštite radnika na radu od opasnog djelovanja električne
energije, osim u slučajevima ako je posebnim propisom utvrđeno
drugačije.
Članak
3.
Pravila
zaštite na radu propisana ovim pravilnikom dužne su primjenjivati i
organizacije koje projektiraju, izgrađuju i rekonstruiraju investicione
objekte u kojima se koriste sredstva rada iz članka 1. ovoga pravilnika.
Članak
4.
Elektrotehnički
instalacijski materijal kao i sve električne naprave, postrojenja,
uređaji i zaštitna oprema moraju odgovarati važećim propisima,
standardima i priznatim pravilima zaštite na radu.
Članak
5.
Propisi
zaštite na radu koji se odnose na:
-
korištenje osobnih zaštitnih sredstava,
-
osposobljavanje radnika za rad na siguran način,
-
poslove s posebnim uvjetima rada,
-
ispitivanje oruđa za rad s povećanim opasnostima,
-
ispitivanje radne okoline,
-
evakuaciju i spašavanje,
-
pružanje prve pomoći i medicinske pomoći,
-
zabranu pušenja, korištenja alkohola i drugih ovisnosti na radu,
-
isprave i evidencije,
-
dužnosti organizacije prema organima nadzora,
-
dužnosti i ovlaštenja radnika raspoređenih na poslove i zadatke s posebnim
ovlaštenjima i odgovornostima i unutrašnji nadzor, utvrđuje organizacija
općim aktom o zaštiti na radu prema utvrđenim vrstama i opsegu
opasnosti koje proizlaze iz poslova i zadataka u skladu s odredbama Zakona o
zaštiti na radu.
II.
OBJAŠNJENJE POJMOVA
Članak
6.
1.
Elektroenergetski objekt (u daljnjem tekstu: objekt) je građevinsko
elektromontažna cjelina, koja služi za proizvodnju, prijenos, transformaciju
ili distribuciju električne energije.
2.
Električna pogonska prostorija je prostorija u zgradi ili na otvorenom
prostoru određena za smještaj i pogon postrojenja u koju imaju pravo
pristupa samo radnici koji održavaju i rukuju postrojenjem kao i za to
ovlašteni radnici.
3.
Mjesto isklopa je mjesto gdje se vrši iskapčanje određenog dijela
elektro-postrojenja, a u svrhu oslobađanja mjesta rada od napona.
4.
Električna instalacija je skup međusobno spojene električne
opreme u promatranom prostoru ili prostoriji predviđena da ispunjava
određenu namjenu, a koja ima usklađene karakteristike.
5.
Elektroenergetsko postrojenje je objekat koji služi za transformaciju, prijenos
ili razdiobu električne energije - transformatorska stanica ili razvodno
postrojenje.
6.
Mjesto rada je prostor objekta u kome izvršilac obavlja radni zadatak.
7.
Osigurati mjesto rada znači primijeniti određeni postupak, zaštitnu
opremu i osobna zaštitna sredstva u cilju sprečavanja povrede radnika na
radu.
8.
Zatvorena električna prostorija namjenjena je isključivo za smještaj električnih
uređaja koja mora biti zaključana i u koju imaju pravo pristupa samo
za to ovlašteni radnici.
9.
Radovi u beznaponskom stanju su takvi radovi koji se izvode u zatvorenoj
električnoj prostoriji (ili njenom dijelu) ili električnom
postrojenju na otvorenom prostoru u kojem je sa svih električno vodljivih
dijelova (računajući kabelske i zračne uvode) isključen
napon i prije početka rada poduzete propisane zaštitne mjere.
10.
Radovi u blizini napona su takvi radovi koji se obavljaju na udaljenosti od
dijelova električnog postrojenja pod naponom ako iz određenih važnih
razloga nije moguće osigurati beznaponsko stanje susjednih dijelova
postrojenja pod naponom, a radovi predstavljaju povećanu opasnost za
radnike i postrojenja, zbog čega je potrebno radnike upozoriti na dijelove
koji se nalaze pod naponom i točno odrediti opseg rada, područja
kretanja i poduzeti zaštitne mjere.
11.
Radovi pod naponom su takvi pri kojima se dijelovi objekta koji su pod naponom
dodiruju prema propisanom postupku.
12.
Privremene električne instalacije smatraju se sve one koje su privremeno
postavljene za osvjetljenje i pogon, za vrijeme izrade građevinskih
objekata i sl. a zatim se skidaju.
13.
Zaštitna sredstva su uređaji, naprave, prijenosne i prijevozne sprave koje
služe za zaštitu radnika koji rade u ili na električnim postrojenjima, od
udara električne struje, djelovanja električnog luka,
električnog polja, produkta gorenja, od pada sa visine itd.
14.
Osnovna zaštitna sredstva su sredstva čija izolacija trajno izdržava radni
napon električnog postrojenja pa se njima mogu dodirivati električno
vodljivi dijelovi pod naponom.
15.
Dopunska zaštitna sredstva su sredstva koja sama po sebi ne mogu pri datom
naponu da osiguraju zaštitu od udara električne struje, već dopunjuju
osnovna zaštitna sredstva, a također mogu služiti za zaštitu od napona
dodira i napona koraka.
16.
Električni udar je stanje pri kojem je čovjek postao dio
električnog kruga uslijed direktnog dodira vodljivih dijelova
električnih instalacija, uređaja, opreme i sl., koji su pod naponom
ili indirektnog dodira, napona dodira ili napona koraka, tako da kroz tijelo
čovjeka protječe električna struja.
17.
Radne prostorije su građevinski objekti namijenjeni za rad s
pripadajućim prostorijama u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni
postupci, odnosno u kojima se kreću ili pretežni dio radnog vremena
zadržavaju radnici na radu kao i prostorije i površine za kretanje radnika na
radu i pomoćne prostorije (sanitarne prostorije, prostorije za uzimanje
hrane, pušenje i povremeno zagrijavanje radnika i sl.).
18.
Radilišta su radni prostori izvan radnih prostorija u kojima se obavlja rad,
odnosno u kojima se kreću i pretežni dio radnog vremena zadržavaju radnici
na radu.
19.
Zaštita od električnog udara je zaštita koja se izvodi prema HRN
propisima.
20.
Sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak između dijelova pod
naponom i bilo kojeg dijela tijela radnika odnosno neizoliranog alata ili
opreme kojom se radnik služi.
21.
Prijenosni alat je električni stroj na motorni ili magnetski pogon koji je
namijenjen obavljanju mehaničkog rada i tako konstruiran da alat i stroj
čine cjelinu koja se može prenijeti na mjesto rada, gdje se može držati
rukom ili odložiti u trenutku rada.
22.
Alat klase I. je alat kojem se zaštita od električnog udara ne zasniva
samo na osnovnoj izolaciji, već uključuje i dodatnu sigurnosnu mjeru
kojom su pristupačni vodljivi dijelovi povezani na zaštitni vodič u
stalnom ožičenju alata tako da pristupačni vodljivi dijelovi ne mogu
doći pod napon u slučaju proboja osnovne izolacije.
23.
Alat klase II. je alat u kojem se zaštita od električnog udara ne zasniva
samo na osnovnoj izolaciji, već su predviđene dodatne sigurnosne
mjere, kao što su dvostruka ili pojačana izolacija, koja ne traži zaštitno
uzemljenje i ne zavisi od uvjeta instalacije, a takav alat može biti
ugrađen u izolacionom ili metalnom kućištu.
24.
Alat klase III. je alat u kojem se zaštita od električnog udara postiže
napajanjem sigurnosnim malim naponom ili malim radnim naponom i u kojem se ne
mogu pojaviti naponi viši od sigurnosnog malog napona.
25.
Sigurnosni mali napon je nazivni napon koji ne prelazi 50 V između
vodiča i uzemljenja ili pri trofaznom napajanju 24 V između
vodiča i neutralnog vodiča ili u neopterećenom faznom strujnom
krugu napon ne smije biti viši od 50 V. odnosno 29 V.
26.
Transformator za odvajanje je transformator čiji je primarni namotaj
električni odvojen od sekundarnog izolacijom koja je najmanje jednaka
dvostrukoj ili pojačanoj izolaciji, koji je predviđen da preko razdvojenih
strujnih krugova napaja alat nazivnim primarnim naponom.
27.
Pogon postrojenja se smatra stanje objekta u procesu proizvodnje, prijenosa,
raspodjele (distribucije) i korištenja električne energije.
28.
Radovi na električnim postrojenjima i sredstvima obuhvaćaju radove na
održavanju, rekonstrukcijama, proširenjima postrojenja, ispitivanja i
stavljanju postrojenja u pogon.
III.
KLASIFIKACIJA OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE ENERGIJE
Članak
7.
Izbor
i postavljanje električne opreme u radne prostorije i prostore obavlja se
ovisno o karakteristikama radne okoline i osposobljenosti radnika koji koriste
sredstva rada u skladu s propisima o klasifikaciji i izboru električne
opreme utvrđenim standardima i pravilnicima o tehničkim normativima.
Članak
8.
U
pripremnom razdoblju za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih
elektroenergetskih instalacija i električnih postrojenja investitor je
dužan da izvrši klasifikaciju vanjskih utjecaja za radne prostorije i
radilišta, koji se uzimaju u obzir pri projektiranju i izvođenju
električne instalacije, a u skladu s standardom.
Klasifikacija
vanjskih utjecaja za radne prostorije i radilišta iz stavka 1. ovog članka
mora biti elemenat projektnog zadatka za izradu tehničke dokumentacije
odgovarajuće električne instalacije.
Članak
9.
Električna
oprema i električna instalacija za radne prostorije i radilišta mora biti
izabrana i postavljena u zavisnosti od vanjskih utjecaja prema standardu i
važećim propisima za takvu vrstu elektroenergetske instalacije.
Članak
10.
Prema
stupnju opasnosti od električne energije a u cilju reguliranja bezopasnog
pristupa u električna postrojenja iznad 1 kV definiraju se tri zone i to:
I
zona - Zona slobodnog kretanja, odnosno zona u kojoj nisu potrebna posebna
upozorenja i uputstva o ponašanju niti mjere zaštite;
II
zona - Zona manipuliranja i kontrole u koju spadaju električne pogonske
prostorije;
III
zona - Zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj
od sigurnosnog razmaka.
Članak
11.
Organizacije
su dužne da odgovarajućim aktom utvrde zone u svojim objektima u smislu
članka 10. ovoga pravilnika, uvjete pristupa u objekte, kao i način
kretanja, pridržavajući se slijedećih načela:
a)
da je u I zoni dozvoljeno kretanje svim radnicima s radnim zadatkom, a za posjetioce
je obavezna pratnja stručne osobe;
b)
da je u II zoni dozvoljeno slobodno kretanje radnicima koji dolaze na temelju
radnog zadatka, a za sve ostale radnike u zavisnosti od stupnja njihove
osposobljenosti iz područja zaštite na radu i stupnja opasnosti u dijelu
objekta u koji dolaze, ocijenit će se u kojem slučaju je potrebna
pratnja, nadzor i primjena odgovarajućih zaštitnih mjera a posjetioci u
ovoj zoni obavezno moraju imati pratnju stručne osobe;
c)
da je pristup u III zoni dozvoljen kod radova u beznaponskom stanju:
-
radnicima koji izvode osiguranje mjesta rada;
-
radnicima navedenim u dokumentu za rad, poslije osiguranja mjesta rada i
-
osobama unutrašnjeg i vanjskog nadzora.
IV.
TEHNIČKE ZAŠTITNE MJERE
Članak
12.
Tehničke
zaštitne mjere primjenjuju se u cilju zaštite radnika u objektima od opasnog
djelovanja električne energije.
Tehničke
zaštitne mjere moraju biti osigurane izborom odgovarajuće opreme i
materijala koja se ugrađuje i instalira, odnosno primjenom propisanih i
standardiziranih pravila i zaštitnih mjera na osnovi prethodno izvršene
klasifikacije prostorija i prostora prema članku 7. ovoga pravilnika.
Članak
13.
U
radnim prostorijama i na gradilištima provode se tehničke zaštitne mjere
od električnog udara, požara koji može da uzrokuje električna
energija električnog polja, kratkog spoja, preopterećenja,
isključenja ili pada napona ovisno od vanjskih utjecaja (klasifikacija
prostorija) prema standardima i tehničkim normativima.
V.
ELEKTRIČNA POSTROJENJA
Članak
14.
Zabranjuje
se ulaz u električne pogonske prostorije i zatvorene električne
prostorije neupućenim i neovlaštenim radnicima.
Zabranu
ulaza iz stavka 1. ovoga članka potrebno je istaknuti na ulaznim vratima.
Članak
15.
Na
elektroenergetskim objektima mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi samo
za to osposobljeni i ovlašteni radnici.
Radnici
iz stavka 1. ovoga članka moraju biti osposobljeni za rad na siguran
način prema utvrđenim vrstama i opsegu opasnosti u skladu sa
općim aktom o zaštiti na radu i Zakonom o zaštiti na radu.
Na
elektroenergetskim objektima mogu raditi drugi radnici prema uputi odnosno uz
nadzor ovlaštenog radnika.
Ulaz
i kretanje posjetilaca i stručnih ekskurzija reguliraju se internim aktima
organizacije ali je u svakom slučaju obavezna pratnja za to ovlaštenog
radnika.
1.
Osnovna pravila rada na siguran način pri rukovanju električnim
postrojenjima iznad 1 kV
1.1
O p s l u ž i v a n j e
Članak
16.
Opsluživanje
električnih postrojenja dozvoljeno je samo za to određenim i
osposobljenim radnicima.
Radnici
iz stavka 1. ovoga članka moraju biti upoznati s pravilima zaštite na radu
i tehničkim propisima iz svoje oblasti rada, s pružanjem prve pomoći
kod električnog udara i postupkom u slučaju požara.
Članak
17.
Prilikom
vršenja pregleda električnog postrojenja od strane jednog izvršioca,
zabranjeno je povlačenje iza ograda i ulazak u prostore razvodnog
postrojenja iza prepreke.
Pregled
prostorija iz stavka 1. ovoga članka može se vršiti s praga ili
stojeći pred preprekom.
Poslovi
opsluživanja obavljaju se iz I i II zone.
Pri
obavljanju pregleda zabranjeno je vršenje bilo kakvih radova u III zoni
opasnosti osim onih za koje je propisan poseban postupak.
Članak
18.
Zabranjeno
je približavanje mjestu nastanka zemljospoja na razmaku manjem od 4-5 m u zatvorenim
postrojenjima i najmanje 8-10 m u razvodnim postrojenjima na otvorenom
prostoru.
Približavanje
mjestu iz stavka 1. ovoga članka na bliži razmak dozvoljeno je samo za
vrijeme operacije s izolacijskim motkama pri otklanjanju zemljospoja, i prilikom
oslobađanja stradalog radnika iz strujnog kruga.
Članak
19.
Isključenje
se vrši na taj način da se prvo prekine strujni krug odgovarajućim
prekidačem snage, provjeri da li je mehanizam stvarno isključen, a
zatim se rastavi strujni krug odgovarajućim rastavljačima i vizuelno
odnosno na drugi način provjeri ispravnost obavljenog rukovanja.
Uključenje
se vrši obrnutim redom uz obaveznu provjeru ispravnosti izvršenih operacija.
Članak
20.
U
toku isključenja odnosno uključenja, radnici koji te poslove obavljaju,
ne smiju biti ometani ni na koji način od drugih radnika.
Radnici
koji ne sudjeluju pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka ne
smiju se nalaziti u blizini aparata s kojim se rukuje.
Članak
21.
Ako
se isključivanje odnosno uključivanje na sklopnim aparatima obavlja
pomoću ručnog pogona ili izolacijskim motkama, obavezna je primjena
zaštitnog šljema i kožnih rukavica.
Članak
22.
Zabranjeno
je mijenjati visokonaponske osigurače pod opterećenjem.
Zamjena
osigurača mora se vršiti sa izolacionim kliještima uz upotrebu osobnih
zaštitnih sredstava (izolacione rukavice, šljem i naočale).
Članak
23.
Vrata
zatvorenih električnih prostorija moraju biti stalno zaključana.
Vrata
postrojenja moraju se otvarati u smjeru izlaza i moraju imati samozatvarajuće
brave s ručicama koje se otključavaju bez ključa sa strane
razvodnog postrojenja.
Vrata
između dijelova istog razvodnog postrojenja ili između susjednih
prostorija dva razvodna postrojenja mogu biti bez brave, ali moraju imati
uređaj koji učvršćuje vrata u zatvorenom položaju i
omogućuje otvaranje vrata u oba smjera.
Za
svaku prostoriju elektropostrojenja mora se osigurati najmanje dva kompleta
ključeva od kojih je jedan rezervni.
Ključevi
od prostorija razvodnih postrojenja moraju se razlikovati od ključeva za
vrata na ćelijama.
Članak
24.
Organizacije
će posebnim uputama urediti kod koga će se nalaziti ključevi od
prostorija elektropostrojenja, način njihovog izdavanja i rokove njihovog
vraćanja.
1.2.
R a d o v i
Članak
25.
Radovi
na električnim postrojenjima dijele se na tri kategorije:
a)
radovi u beznaponskom stanju;
b)
radovi u blizini napona;
c)
radovi pod naponom.
1.2.1.
Siguran rad u beznaponskom stanju
Članak
26.
S
posebnom pažnjom treba unositi dugačke vodljive predmete i s njima raditi
u rasklopnim postrojenjima u kojima nisu svi dijelovi pod naponom zatvoreni
ogradama, koje isključuju mogućnost slučajnog dodira.
U
slučajevima iz stavka 1. ovoga članka obavezan je stalni nadzor
izvođenja rada.
Članak
27.
Prije
korištenja izolacijskih sredstava, rukovodilac radova odnosno izvršioc radova
vizuelnim pregledom utvrđuje ispravnost i pogodnost istih za upotrebu.
Članak
28.
Na
otvorenom prostoru nisu dozvoljeni radovi:
a)
pri nevremenu praćenom atmosferskim pražnjenjima koje se može prenijeti na
mjesto rada, a odluku o prekidu rada donosi rukovodilac radova;
b)
pri jačem vjetru (iznad 60 km/sat na visini iznad 3 m), a prema uvjetima
na terenu, rukovodilac radova donosi odluku, da li je rad moguć i pri
slabijem vjetru;
c)
kod temperatura nižih od - 18 °C (255 °K) ili viših od 35 °C
(308 °K)
u hladu.
U
izvanrednim okolnostima mogu se obavljati radovi na temelju naloga rukovodioca
radova, izuzimajući slučaj atmosferskog pražnjenja koje se može
prenijeti na mjesto rada.
U
slučaju pojave jakih kiša, magle i snježnih padavina, rukovodilac radova
odlučuje da li je rad moguć.
Članak
29.
Prije
početka radova u beznaponskom stanju mora se osigurati mjesto rada
primjenom pet pravila sigurnosti prema sljedećem redoslijedu:
a)
isklopiti i vidljivo odvojiti od napona,
b)
spriječiti ponovo uključivanje,
c)
utvrditi beznaponsko stanje,
d)
izvršiti uzemljivanje i kratko spajanje,
e)
izvršiti ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.
Iznimno
redoslijed radova može biti i drugačiji, ako to zahtijevaju posebne
okolnosti.
Organizacije
koje imaju elektroenergetska postrojenja, svojim uputstvima uređuju
naročito način provedbe pet pravila sigurnosti.
Članak
30.
U
daljinski upravljanim električnim postrojenjima, prije pristupa osiguranja
mjesta rada potrebno je isključiti i blokirati daljinsko upravljanje za
cijelo postrojenje ili dio postrojenja na kome se izvode radovi.
Članak
31.
U
prostorijama na čijim uređajima se ne može ostvariti vidljivi prekid,
potvrda prekida se ostvaruje s nekom drugom pouzdanom metodom.
Članak
32.
U
transformatorskim stanicama, rasklopnim i razvodnim postrojenjima, naprave za
uzemljenja i kratko spajanje postavljaju se:
-
na mjestu rada, a napravom moraju biti obuhvaćeni svi vodiči;
-
na mjestu odvajanja od napona (npr. između sabirničkog
rastavljača i prekidača snage);
-
na svakoj galvanskoj odvojenoj dionici koja može doći pod pogonski napon
ili se na njoj može inducirati napon.
Članak
33.
U
beznaponskom stanju dozvoljena je zamjena visokonaponskih osigurača i
pregled plinskog (Bucholz) releja bez kratkog spajanja i uzemljivanja, kao i
bez ograđivanja dijelova pod naponom, ali pri tome:
-
isključene dijelove postrojenja treba smatrati kao da su pod naponom i
-
radovi se moraju izvoditi uz upotrebu osobnih zaštitnih sredstava.
Članak
34.
Kod
jednosistemskih nadzemnih vodova utvrđivanje beznaponskog stanja može se
obaviti i prebacivanjem vodiča s nabacivačkom puškom preko faznih
vodiča.
Članak
35.
Na
nadzemnim vodovima iznad 1 kV osim uzemljenja i kratkog spajanja na mjestu
rada, mora se izvršiti uzemljenje i kratko spajanje na svim mjestima
rastavljanja od galvanski spojene mreže koja ostaje pod naponom.
Za
nadzemne vodove iznad 1 kV - 35 kV energetski transformatori ne moraju se
smatrati izvorima napona ukoliko ne postoji mogućnost pojave napona s
niskonaponske strane.
Članak
36.
Prijenosne
naprave za uzemljenje i kratko spajanje na mjestu rada na nadzemnom vodu
postavljaju se:
a)
na jednom mjestu što bliže mjestu rada ako se radovi obavljaju samo na jednom
stupu,
b)
sa svih strana stupa ako se radovi obavljaju na jednom stupu, a prilikom radova
se vodovi razdvajaju u više galvanski odvojenih dionica,
c)
sa svih strana radne dionice, ako se radovi obavljaju na više stupova ali
udaljenost između naprava za uzemljenje i kratko spajanje ne smije biti
veća od 2 km,
d)
na prvim stupovima voda na kome se radi u odnosu na križanje s vodom pod
naponom.
Kod
metalnih stupova mogu se naprave za uzemljenje i kratko spajanje spojiti na
konstrukciju stupa.
Članak
37.
Kabelski
vod nazivnog napona iznad 1kV na kome se radi, mora biti uzemljen i kratko
spojen na svim mjestima rastavljanja od napona, kao i na mjestu rada.
Ako
se zbog tehnologije rada (npr. kod izrade kabelske spojnice) ne može izvesti
uzemljivanje i kratko spajanje ne moraju biti ispunjeni uvjeti iz stavka 1.
ovoga članka.
Kod
kabelskih vodova, na mjestu prijelaza kabela u nadzemni vod, obavezno je
uzemljivanje i kratko spajanje na mjestu prelaska kabela u nadzemni vod.
Članak
38.
Prijenosne
naprave za uzemljivanje i kratko spajanje postavljaju se tako da se prvo jednim
krajem vežu za vod za uzemljenje a zatim drugim krajevima, pomoću
izolacijske motke ili izoliranog užeta (koje se prebacuje) za elemente koji se
uzemljuju i kratko spajaju.
Redoslijed
skidanja je obrnut.
Članak
39.
Prije
početka radova na već određenom kabelu treba izvršiti
mehaničko probijanje kabla odgovarajućim uređajem ili alatom s
izoliranom ručkom.
Ako
zbog tehnologije rada postupak iz stavka 1. ovoga članka nije izvodljiv
treba promijeniti druge dovoljno sigurne metode (primjena indikatora sa šiljkom
preko izolacije žila i dr.).
Ako
je pouzdano utvrđen traženi kabel, ne mora se provoditi postupak na
način utvrđen stavkom 1. i 2. ovoga članka.
Članak
40.
Ako
su kabelski vodovi s uzemljenim metalnim plaštom položeni u područje
utjecaja mreže istosmjerne ili izmjenične struje za željeznice i drugih
mreža odnosno ako se preko metalnog plašta kabela može prenijeti potencijal iz
postrojenja napajanja na mjesto rada, treba metalni omotač kabela
premostiti na mjesto rada bakrenim vodičem presjeka ne manjeg od 16 mm2
i to prije rezanja omotača kabela.
Članak
41.
Kod
radova na kabelskim vodovima preko kojih se može prenijeti potencijal iz
postrojenja napajanja na mjesto rada, potrebno je proračunom i analizom
odrediti mjesta i način uzemljenja i kratkog spajanja.
Ukoliko
se proračunom ili mjerenjem ne može dokazati da su prenijeti potencijali
manji od propisanih vrijednosti dopuštenih napona dodira van visokonaponskih
postrojenja, potrebno je na mjestu rada provesti zaštitu od previsokog napona
dodira i to:
-
potpunim izjednačavanjem potencijala između stajališta radnika,
stranih vodljivih dijelova plašta kabela i vodiča kabela, ili
-
potpunim izoliranjem vodiča kabela od tijela radnika primjenom zaštitnih
izolacijskih sredstava, kao što su izolacijske prostirke, izolacijske rukavice,
alat s izolacijskim ručicama i dr.
1.2.2.
Siguran rad u blizini napona
Članak
42.
Pri
radovima koji se izvode u blizini napona treba susjedne dijelove pod naponom
osigurati od direktnog ili indirektnog dodira dijelova pod naponom pomoću
dovoljno čvrstih i pouzdano postavljenih izolacijskih zaštitnih pregrada,
ploča, pokrivača i dr.
Kod
nazivnih napona iznad 1 kV, najmanji sigurnosni razmak između dijelova pod
naponom i izolirane zaštitne pregrade ne smije biti manji od sljedećih
vrijednosti:
iznad 1 do 6 kV 90
mm u prostoriji
iznad 6 do 10 kV 115
mm u prostoriji
iznad 6 do 10 kV 150
mm na otvorenom
iznad 10 do 20 kV 215
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 20 do 35 kV 325
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 35 do 110 kV 1100
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 110 do 220 kV 2200
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 220 do 440 kV 2900
mm u prostoriji i na otvorenom
Za
unutarnja postrojenja nazivnog napona do 35 kV navedeni razmaci mogu biti i
manji ako se primjeni izolacijska zaštitna ploča od materijala takve
električne čvrstoće i drugih osobina da izdrži sva propisana
ispitivanja za određeni stupanj izolacije.
Članak
43.
Izuzetno
radovi u blizini napona mogu se izvoditi bez primjene izolacijske zaštitne
pregrade ili ploča ako ne postoji mogućnost primjene izolacijske
zaštitne pregrade ili ploče (postrojenja starijih konstrukcija i sl.).
iznad 1 do 10 kV 400
mm u prostoriji
iznad 1 do 10 kV 700
mm na otvorenom
iznad 10 do 35 kV 700
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 35 do 110 kV 1150
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 110 do 220 kV 2300
mm u prostoriji i na otvorenom
iznad 220 do 400 kV 3300
mm u prostoriji i na otvorenom
Članak
44.
Pri
upotrebi ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim
postrojenjima i kod radova na vodovima, najmanji sigurnosni razmak
približavanja dijelovima pod naponom je sljedeći:
do 1 kV 800
mm
iznad 1 do 10 kV 1200 mm
iznad 10 do 35 kV 1500 mm
iznad 35 do 110 kV 2000 mm
iznad 110 do 220 kV 3000 mm
iznad 220 do 440 kV 4000 mm
Pri
prolazu transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima sigurnosni razmak
utvrđuje se prema tabeli iz članka 43.
Članak
45.
Na
višesistemskim dalekovodima iznad 35 kV, dozvoljen je rad na jednom sistemu
koji je isključen, a drugi sistem ostaje pod naponom ako su ispunjeni
uvjeti:
a)
da sigurnosni razmak nije manji od vrijednosti iz članka 44. ovoga
pravilnika;
b)
da se uzemljenje i kratko spajanje vrši samo na onom stupu na kojem se radi, a
nije dozvoljen istovremeni rad na više stupova i krajevi voda ne smiju biti
uzemljeni;
c)
da se izvod između otvorenog izlaznog (vodnog) rastavljača i vodnog
prekidača uzemlji i kratko spoji;
d)
ako postrojenje osim glavnih sabirnica ima još i pomoćne sabirnice,
pomoćne sabirnice se moraju rastaviti - isključiti i na pogodnom
mjestu uzemljiti.
Članak
46.
Na
višesistemskim vodovima zaključno do 35 kV dozvoljen je rad na
isključenom vodu dok je drugi vod pod naponom:
-
ako se rad obavlja s pokretnom platformom (košarom) postavljenom s vanjske
strane isključenog voda i
-
ako je između radnika, alata i pribora kojim se koristi i dijelova pod
naponom osiguran minimalni razmak prema članku 43. ovoga pravilnika.
Uzemljenje
i kratko spajanje kod ovih radova može se izvoditi samo na onom stupu na kojem
se radi.
Zabranjuje
se istovremeno rad na više stupova.
Na
krajevima voda, treba dio između prekidača i izlaznog
rastavljača kratko spojiti i uzemljiti.
Članak
47.
Kod
radova na višesistemskim vodovima, a kod kojih neki od sistema ostaju pod
naponom treba poduzeti potrebne mjere na sprečavanju zamjene sistema koji
je isključen sa sistemom koji je pod naponom.
Članak
48.
Kod
radova na nadzemnom vodu, čija je trasa paralelno vođena s drugim
nadzemnim vodom koji se nalazi pod naponom, kao i kod radova na
razvlačenju vodiča paralelno s nadzemnim vodovima pod naponom, treba
na temelju proračuna i analize elektromagnetskih i elektrostatskih
utjecaja nadzemnog voda pod naponom na isključeni dalekovod odnosno
paralelno razvlačene vodiče, posebno odrediti mjesta i način
uzemljenja i kratkog spajanja koji će eliminirati ove utjecaje.
Članak
49.
Ako
se vodiči voda na kojem se radi razvlače ili zatežu ispod ili iznad
drugog voda pod naponom, treba poduzeti mjere kojima se sprečava da
međusobni razmak ne bude manji od razmaka iz članka 44. ovoga
pravilnika.
Članak
50.
Ako
se na istim stupovima nalaze niskonaponski i visokonaponski vodovi, dozvoljen
je rad na niskonaponskom vodu dok se visokonaponski nalazi pod naponom, ako je
između radnika i neizoliranog alata i pribora kojim se radnik koristi i
dijelova pod naponom osiguran minimalan razmak prema članku 44. ovoga
pravilnika i ako se niskonaponski vod uzemlji i kratko spoji samo na mjestu
rada.
Članak
51.
Na
vodovima su dozvoljeni svi radovi u blizini dijelova pod naponom, koji ne
narušavaju stabilnost stupa, kod kojih je spriječeno približavanje
vodiča na kojima se radi na dijelovima pod naponom na udaljenosti ne
manjoj od sigurnosnih razmaka iz članka 44. ovog pravilnika i ako su tokom
rada održani sigurnosni razmaci.
Ako
u radu sudjeluju priučeni radnici granice kretanja treba označiti na
vidljiv način.
Članak
52.
Kod
sječenja grana i drveća u blizini voda koji se nalazi pod naponom,
moraju se održavati sigurnosni razmaci iz članka 44. ovoga pravilnika.
Sječenje
grana i drveća obavlja se na način utvrđen Pravilnikom o zaštiti
na radu u šumarstvu.
Članak
53.
Prilikom
radova na prijelazima preko drugih sredstava rada (željeznica, putevi i dr.)
potrebno je:
-
zajednički uskladiti programe radova kako bi se osigurala primjena pravila
zaštite na radu,
-
da razmaci od dijelova pod naponom ne budu manji od sigurnosnih razmaka iz
članka 44. ovoga pravilnika.
1.2.3.
Siguran rad pod naponom
Članak
54.
Radovi
na dijelovima objekata pod naponom dozvoljeni su ako su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
a)
da radnik ima stručnu sposobnost za takav rad i da je osposobljen za rad n
siguran način prema utvrđenim vrstama i opsegu opasnosti;
b)
da postoji odgovarajući izolirani alat, pomoćna sredstva, zaštitna
oprema, osobna zaštitna sredstva i dr. za svaku vrstu rada u skladu s izabranim
sistemom rada pod naponom;
c)
da je izabrani sistem rada pod naponom i radni postupak utvrđen i
provjeren;
d)
da postoje pismene upute za svaku vrstu rada.
Članak
55.
Radovi
pod naponom su zabranjeni:
a)
ako na mjestu rada električna iskra može izazvati požar ili eksploziju;
b)
ako postoje uvjeti navedeni u članku 28. ovoga pravilnika;
c)
u uvjetima kada je ugrožen život ili zdravlje radnika jer se radne operacije iz
bilo kojeg razloga ne mogu obaviti na propisani način.
1.3. D o k u m e n t a c i j a z a
r a d
Članak
56.
Radovi
u električnom postrojenju se izvode samo na temelju dokumentacije za rad.
Dokumentacija
za rad je: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavještenje o završetku
rada i depeša.
Program
rada se izrađuje za složenije radove u kojima radi više radnih grupa.
Programom
se osigurava rad grupa i određuje koordinator radova.
Nalogom
za rad nadležni rukovodilac određuje odgovornog rukovodioca radova za
izvršenje konkretnog radnog zadatka.
Nalog
za rad se može izdati:
-
pismeno, preko određenog obrasca ili teleprinterom;
-
usmeno, ako postoji mogućnost snimanja govora;
-
putem govornih telekomunikacionih veza, uz upisivanje podataka i sravnivanje
teksta.
Nalog
za rad mora biti izdan tako da je izvršiocu potpuno jasno gdje i što treba
izvršiti i koje su radnje po radnom zadatku.
Dozvola
za rad se izdaje za radove u beznaponskom stanju u III. zoni opasnosti i za
radove u blizini napona kad se primjenjuje bilo koje od pet pravila sigurnosti
iz članka 29. ovoga pravilnika.
Dozvola
za rad se izdaje prije početka radova na dva načina i to:
-
pismeno, preko određenog obrasca ili teleprintera (uz povratnu potvrdu
prijema),
-
putem govornih telekomunikacionih veza, uz upisivanje podataka u određene
obrasce i sravnivanje teksta.
Obavještavanje
o završetku radova podnosi rukovodilac radova izvještavajući ovlaštenog
radnika da su radovi završeni, uklonjen sav alat, materijal i zaštitna oprema
(čije je postavljanje on izveo) i da su radnici udaljeni s mjesta rada, te
da je objekat spreman za pogon.
Depešom
se daju kratka i važna obavještenja, zatim zahtjevi i odobrenja pogonskog
značenja.
Depeše
se obostrano upisuju u knjigu depeša. Depeša se prenosi putem govornih
telekomunikacionih veza uz sravnivanje upisanog teksta teleprinterom ili
teleksom.
Depeša
obavezno sadrži imena radnika davaoca i primaoca i brojeve pod kojim je
upućena.
1.4. O r g a n i z a c i o n i u v j e t i
z a s i g u r a n r a d
r a d n i k a
Članak
57.
Rad
na objektima mora biti organiziran tako da su osigurani uvjeti za siguran rad
radnika.
Za
objekte moraju postojati detaljne upute o manipulaciji, radu i sigurnosti pri
opsluživanju objekta i održavanju postrojenja.
Članak
58.
Samo
radnici s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima za obavljanje pojedinih
poslova mogu izdavati naloge za rad, vršiti nadzor, utvrđivati
organizaciju rada i provjeravati izvođenje neposrednih tehničkih
radova pri opsluživanju i održavanju objekta, a od kojih zavisi sigurnost
radnika i objekta.
Članak
59.
U
zoni opasnosti visokonaponskih objekata moraju radove obavljati najmanje dva
radnika.
Ako
radove izvodi više radnika, jedan mora rukovoditi izvođenjem radova.
Vizuelni
pregled objekta, manipuliranje i osiguranje mjesta rada, može obavljati i jedan
radnik.
Jedan
radnik može iznimno obavljati i druge jednostavnije radove, ako mu se izda
nalog za rad ili ako je izvođenje radova na taj način predviđeno
internim uputstvom organizacije.
Članak
60.
Prije
početka izvođenja radova, rukovodilac radova mora dobiti od
ovlaštenog radnika dozvolu za rad i ostale dokumente za rad i na mjestu rada:
-
provjeriti izvedene mjere zaštite na radu,
-
utvrditi susjedne dijelove pod naponom,
-
provesti eventualno potrebne mjere sigurnosti.
Izuzetno
rukovodilac radova može dobiti dozvolu za rad sa samoisključenjem prema
kojoj je on sam dužan isključiti i osigurati mjesto rada.
Prije
početka izvođenja radova rukovodilac radova upoznaje i upozorava
radnike na susjedne dijelove pod naponom i na opasnosti koje se mogu pojaviti u
toku rada.
Samo
rukovodilac radova ovlašten je da izda nalog za početak radova.
Zabranjen
je početak radova na osnovi dogovora.
Članak
61.
Primjenjene
mjere osiguranja mjesta rada ne smiju se uklanjati sve do završetka radova.
Izuzetno
mjerenje i ispitivanje (ako to postupak zahtijeva) obavlja se na dijelovima
koji nisu uzemljeni i kratko spojeni ali tako da se mjerni spojevi postavljaju
i skidaju kada je provedeno uzemljenje i kratko spajanje.
Članak
62.
Po
završetku rada, rukovodilac radova provjerava ispravnost izvršenih radova, daje
nalog radnoj grupi da ukloni alat, pribor i osiguranja i da se udalji s mjesta
rada, te radniku ovlaštenom za izdavanje dozvole za rad izdaje obavijest o
završetku rada.
Članak
63.
Po
dobivenoj obavijesti o završetku rada, ovlašteni radnik za izdavanje dozvole za
rad pristupa uklanjanju onih mjera za osiguranje mjesta rada, koje je on
postavio ili koje su postavljene po njegovom nalogu.
Objekt
se može staviti u pogon kada su obavljene radnje iz stavka 1. ovoga
članka.
Zabranjeno
je uključivanje postrojenja samo na osnovi prethodnog dogovora, bez
sigurnog obavještenja o završetku rada i spremnosti objekta za pogon.
2.
Pravila sigurnog rada pri rukovanju električnim postrojenjima napona do
1000 V
2.1. O p s l u ž i v a n j e
Članak
64.
Manipuliranje
sklopnim aparatima u sklopnim postrojenjima, na razvodnim pločama i
slično, u unutarnjim industrijskim električnim mrežama može
pojedinačno vršiti radnik koji pozna električnu shemu dijelova
elektropostrojenja i koji je osposobljen za manipuliranje.
Članak
65.
Pregled
električnih postrojenja do 1000 V može pojedinačno obavljati radnik
koji rukuje određenim električnim postrojenjem.
Članak
66.
Ključevi
za prostorije s električnim uređajima, za električne ormare,
uređaje za pokretanje, upravljačke pultove i sl. moraju biti
osigurani i nalaziti se kod ovlaštenih radnika.
Ključevi
se izdaju na revers radnicima koji vrše pregled i izvođačima radova
za vršenja radova po nalogu ili rasporedu.
Ključevi
se vraćaju svakodnevno, a u postrojenjima bez posade najkasnije
sljedećeg dana poslije završetka radova.
Članak
67.
Zamjena
rastalnih uložaka osigurača u pravilu se obavlja u beznaponskom stanju.
Zamjena
rastalnih uložaka niskonaponskih osigurača tip D i DO može se obavljati
pod naponom i opterećenjem ako su ispunjeni uvjeti prema datoj tabeli i uz
primjenu prema potrebi odgovarajućih zaštitnih sredstava.
Nazivni
napon (V) Nazivna
struja osigurača (A)
izmjenični istosmjerni izmjenična istosmjerna
do 380 do 24 do 63 od
0 - 16
iznad 380 24 - 60 do
16 do 16
od 60 - 110 do 6
Ako
se zamjena visokoučinskih niskonaponskih osigurača vrši pod naponom,
te poslove moraju obavljati osposobljeni radnici uz primjenu zaštitnog šljema,
zaštitnih naočala ili zaštitnog štita za lice, kožnih rukavica za
električare, i pomoću izolacijskih ručki.
Visokoučinski
niskonaponski osigurači ne smiju se mijenjati pod opterećenjem.
2.2. R a d o v i
Članak
68.
Radovi
u električnim postrojenjima u pogledu zaštitnih mjera od opasnog
djelovanja električne struje razvrstavaju se u tri kategorije:
a)
radovi u beznaponskom stanju;
b)
radovi u blizini dijelova pod naponom;
c)
radovi pod naponom na vodljivim dijelovima električnog postrojenja.
Članak
69.
Nisu
dozvoljeni radovi na nadzemnim vodovima, te nadzemnim uvodima i sa sklopnim
uređajima, koji su neposredno spojeni s nadzemnim vodovima u uvjetima
propisanim člankom 28. ovoga pravilnika.
2.2.1.
Siguran rad u beznaponskom stanju
Članak
70.
Pri
obavljanju radova u beznaponskom stanju u električnom postrojenju moraju
se provoditi mjere iz čl. 28. ovoga pravilnika.
Za
postrojenja niskog napona primjenjuju se sljedeće dopunske mjere
sigurnosti:
a)
postavljanje tablica zabrane uključenja što iznimno može biti jedini
način sprečavanja ponovnog uključenja ako su otežani uvjeti
primjene drugih mjera,
b)
u konstrukcijama sklopnih aparata, kod kojih prekid nije vidljiv, može se
odustati od uvjeta vidljivosti,
c)
ako se strujnim krugom upravlja automatizirano, pri osiguranju mjesta rada u
beznaponskom stanju treba onemogućiti njihovo funkcioniranje,
d)
kod radova na razvodima niskog napona u postrojenju, može se odustati od
uzemljivanja i kratkog spajanja ako je osigurano beznaponsko stanje i ne postoji
opasnost višestrukog napajanja i prodiranja atmosferskih pražnjenja na mjesto
rada,
e)
pomoćni strujni krugovi koji se nalaze na mjestu rada ne moraju se
isključiti ukoliko je spriječen neposredan dodir s neizoliranim
dijelovima i ukoliko se preko njih ne može izazvati nekotrolirano
uključivanje rasklopnih aparata.
Nije
dozvoljena primjena improviziranih naprava za provjeru beznaponskog stanja
(žarulja sa žarnom niti, "probir lampa" i sl.).
Organizacije
koje imaju električna postrojenja do 1000 V napona, u odgovarajućim
uputstvima detaljnije će urediti: vršenje isključivanja, isticanje
upozorenja, ograđivanje mjesta rada, provjeru beznaponskog stanja i
uzemljivanje.
Članak
71.
Kod
nadzemnih vodova nazivnih napona do 1000 V nije potrebno uzemljivanje i kratko
spajanje na mjestima odvajanja od napona.
Na
vodovima iz stavka 1. ovoga članka, u blizini mjesta rada, mogu se svi
vodiči (uključujući neutralni i javnu rasvjetu) samo kratko
spojiti, bez prethodnog uzemljenja ako ne postoji mogućnost uzemljenja (npr.
drveni stupovi, stupovi bez zemljovoda).
Prijenosne
naprave za uzemljenje i kratko spajanje se tada prvo spoje s neutralnim
vodičem, a zatim s ostalim (fazni, javne rasvjete) koji se kratko spajaju.
Postupak
uklanjanja prijenosnih naprava vrši se obrnutim redoslijedom.
Članak
72.
Pri
obavljanju radova na kabelskom vodu nazivnog napona do 1000 V može se odustati
od uzemljenja i kratkog spajanja na mjestima odvajanja od napona i na mjestu
rada, ako je osigurano beznaponsko stanje.
Kod
rada na kabelskom vodu koji prelazi u nadzemni, obavezno je uzemljivanje i
kratko spajanje.
Članak
73.
Pri
obavljanju radova na kabelskim vodovima nazivnog napona do 1000 V u
beznaponskom stanju primjenjuju se odredbe čl. 40. i 41. ovoga pravilnika.
2.2.2.
Siguran rad u blizini dijelova pod naponom
Članak
74.
Pri
obavljanju radova koji se izvode u neposrednoj blizini dijela postrojenja pod
naponom, a dijelovi pod naponom se nalaze na dohvat ruke i ne mogu se
isključiti, mora se spriječiti dodir dijelova pod naponom pomoću
dovoljno čvrstih i sigurno postavljenih izolacijskih zaštitnih pregrada,
ploča, prekrivača i dr.
Članak
75.
Pri
upotrebi ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim
postrojenjima i kod radova na vodovima, najmanji sigurnosni razmak
približavanja dijelovima pod naponom je 800 mm.
2.2.3.
Rad pod naponom
Članak
76.
Na
dijelovima elektroenergetskih objekata kod kojih nazivni naponi između
aktivnih vodiča ili napon između aktivnih vodiča i zemlje ne
prelazi 50 V napona, odnosno 120 V istosmjernog napona, dozvoljen je rad pod
naponom uz primjenu kožnih zaštitnih rukavica i izoliranog i ispitanog
električnog alata.
Članak
77.
Radovi
na dijelovima elektroenergetskog objekta koji su pod izmjeničnim naponom
višim od 50 V odnosno 120 V istosmjernih, mogu se obavljati uz ispunjene uvjete
iz članka 54. ovoga pravilnika.
2.3. O r g a n i z a c i o n e m j e r e
z a s i g u r a n r a d
Članak
78.
Organizacione
mjere koje osiguravaju siguran rad s električnim postrojenjima napona do
1000 V, su pravila ponašanja pri pripremi rada, izdavanje dozvole za rad,
nadzoru za vrijeme rada i završetka rada.
Članak
79.
Radovi
u električnim postrojenjima napona do 1000 V vrše se po nalogu
stručne osobe koja je za to ovlaštena.
Članak
80.
Način
pripreme rada, dozvolu za rad, nadzor za vrijeme rada, prekid rada i završetak
rada u električnim postrojenjima do 1000 v, organizacija uređuje
posebnim uputstvom.
3.
Sprečavanje povreda električnom energijom uslijed induciranog napona
Članak
81.
Pri
izvođenju radova na elektroenergetskim vodovima koji prolaze u blizini
drugih vodova, pod naponom treba poduzeti sljedeće zaštitne mjere:
-
vodiči na kojima se radi moraju biti uzemljeni;
-
treba obratiti posebnu pažnju na opasnost od induciranog napona i na
preventivne mjere sprečavanje povreda od udara električne energije
induciranog napona;
-
pri postavljanju i skidanju naprava za uzemljenje i kratko spajanje, radnik se
mora nalaziti najmanje na sigurnosnom izolacijskom razmaku dijela motke koja se
koristi za postavljanje ili skidanje uzemljenja;
-
pri dodavanju alata sa zemlje ili drugih uređaja, radnik koji se nalazi na
visini ili na dizalici mora koristiti izolacijsko uže;
-
pri vršenju popravka i regulacije na linijskom rastavljaču treba
priključiti naprave za uzemljenje i izvršiti kratko spajanje bez obzira da
li rastavljač ima noževe za uzemljenje;
-
pri radu na nadzemnim vodovima s više vodiča po fazi, koji su
međusobno razdvojeni izolacijskim umecima, treba uzemljiti svaki
vodič;
-
pri razvlačenju vodiča u neposrednoj blizini vodiča visokog
napona treba uzemljiti vodiče koje se razvlači.
4.
Zaštitna sredstva za rad u električnim postrojenjima
Članak
82.
Zaštitna
sredstva za rad u elektroenergetskim postrojenjima od električnog udara,
djelovanja električnog luka, produkata gorenja i pada s visine su:
a)
Zaštitna oprema:
-
izolacijske motke (manipulativne, mjerne, motke za uzemljenje), izolirana
kliješta (za osigurače i za električna mjerenja) i indikatori napona;
-
izolacijska sredstva za radove pod naponom većim od 1 kV i
elektromonterski alat s izolacijskim ručicama - držačima;
-
prijenosna naprava za uzemljenje i kratko spajanje;
-
sredstva za ograđivanje i izoliranje od dijelova pod naponom i oznake
upozorenja i zabrane;
-
izolacijski tepisi, pokrivači i izolacijska postolja.
b)
Osobna zaštitna sredstva:
-
izolacijske rukavice, čizme, kaljače;
-
zaštitne naočale, kožne rukavice, plinske maske, sigurnosni pojas i
zaštitni šljem.
Članak
83.
U
električnim postrojenjima napona iznad 1 kV kao osnovna izolacijska
sredstva se primjenjuju prema potrebi: izolacijske motke (manipulativne i
mjerne), izolirana kliješta za električna mjerenja, indikatori napona,
sredstva za radove pod naponom većim od 1 kV (izolirane ljestve, izolirane
platforme, izolirana pogon vuča koja se neposredno dodiruje s
vodičem, izolacijski oklopi, motke za učvršćivanje stezaljki i
instaliranje oklopa).
U
postrojenjima iz stavka 1. ovoga članka kao dopunska izolacijska sredstva
mogu se prema potrebi koristiti izolacijske rukavice, kožne rukavice,
izolacijske čizme, izolacijski tepisi i izolacijska postolja.
Članak
84.
U
električnim postrojenjima napona do 1000 V kao osnovna izolacijska
sredstva se primjenjuju:
-
izolacijske motke, izolirana kliješta za električna mjerenja, indikatori
napona, izolacijske i kožne rukavice, elektromonterski alat s izoliranim
ručicama - držačima.
U
postrojenjima iz stavka 1. ovoga članka kao dopunska izolacijska sredstva
mogu se koristiti prema potrebi izolacijske kaljače, tepisi i postolja.
Članak
85.
Korisnici
zaštitnih sredstava su dužni da se pridržavaju sljedećih pravila za
korištenje zaštitnih sredstava:
-
izolacijska zaštitna sredstva mogu se koristiti samo prema namjeni u
električnom postrojenju i za napone za koje je predviđeno zaštitno
sredstvo;
-
osnovna izolacijska zaštitna sredstva predviđena su za primjenu u
zatvorenim električnim prostorijama i na nadzemnim vodovima samo u suhom
vremenu, a na otvorenom prostoru u vlažnim uvjetima mogu se koristiti, prema
uputi proizvođača, izolacijska sredstva specijalne konstrukcije, koja
su predviđena za rad u takvim uvjetima;
-
prije svake upotrebe zaštitnog sredstva obavezan je pregled njegove
ispravnosti, odsutnosti vanjskih oštećenja, čišćenje i
odstranjivanje prašine i provjera roka upotrebe.
Zaštitna
sredstva kojima je istekao rok upotrebe ne smiju se upotrebljavati.
5.
Uzemljenje i kratko spajanje
Članak
86.
Uzemljenje
i kratko spajanje se vrši zemljospojnikom ili prijenosnom napravom za
uzemljenje i kratko spajanje.
Izbor
presjeka užeta prijenosnih naprava za uzemljenje i kratko spajanje vrši se
prema sljedećoj tablici:
________________________________________________________
Presjek Najveća dozvoljena
struja kratkog spoja
bakrenog (kA
u trajanju u
sekundama)
užeta u
mm2 10s 5s 2s 1s 0,5s 0,2s
________________________________________________________
16 1,0 1,4 2,2 3,2 4,4 7
25 1,5 2,2 3,5 5,1 6,8 11,0
35 2,2 3,1 4,8 7,0 9,6 15,4
50 3,1 4,3 7,0 10,0 14,0 22,0
70 4,3 6,0 9,5 14,0 19,5 30,8
95 5,8 8,3 13 18,5 26,5 41,9
120 7,5 10,5 16,5 23,5 33,5 52,9
150 9,2 13,0 21 29,5 42,0 66,1
________________________________________________________
Uže
mora biti izrađeno od tankih bakrenih žica.
Stezaljke
moraju biti tako dimenzionirane da izdrže očekivana termička i
dinamička naprezanja struje kratkog spoja.
Članak
87.
Na
vodovima napona iznad 1kV dozvoljena je primjena bakrenog užeta presjeka 25 mm2
u prijenosnim napravama za uzemljenje i kratko spajanje na mjestu rada, ako je
vod identificiran i ako je na svim krajevima voda, odakle bi mogao prodrijeti
pogonski napon, izvedeno uzemljenje i kratko spajanje napravama koje su
dimenzionirane da izdrže očekivane struje kratkog spoja.
Članak
88.
Uzemljene
metalne konstrukcije mogu se koristiti za uzemljenje i kratko spajanje ako
imaju ekvivalentan presjek prema tabeli iz članka 86. ovoga pravilnika i
ako su spojevi u konstrukciji dobro vidljivi.
Članak
89.
Prijenosne
naprave za uzemljenje i kratko spajanje koje su bile izložene struji kratkog
spoja ne smiju se više koristiti.
Članak
90.
U
prostorijama visokih napona u kojima postoji mogućnost induciranja napona
uslijed elektrostatičkih i elektromagnetskih utjecaja treba metalne skele,
dizalice, transportna sredstva i ostale dugačke vodljive predmete
privremeno uzemljiti bakrenim vodičima presjeka 16 mm2 radi
odvođenja induciranih napona.
VI.
RADNE PROSTORIJE I PROSTOR
Članak
91.
U
radnim prostorijama se izvode stalne električne instalacije prema
klasifikaciji radne prostorije odnosno prostora u skladu s standardima i
pravilima o tehničkim normativima.
Članak
92.
U
svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju mora se na
svim električnim instalacijama, uređajima i napravama sprovesti
zaštita od električnog udara u skladu s odredbama standarda.
VII.
RADILIŠTA
Članak
93.
Privremene
električne instalacije na radilištima izvode se na način i po
postupku utvrđenom člankom 7., 8. i 9. ovoga pravilnika uz obavezno
izvođenje zaštite od električnog udara prema standardima i
pravilnicima o tehničkim normativima.
Članak
94.
Pristupačni
neizolirani elektrovodljivi dijelovi električnih postrojenja (vodovi,
šine, kontaktni prekidači i osigurači, stezaljke električnih
strojeva i aparata i sl.) moraju sa pristupnih strana biti ograđeni
ogradama ili zaprekama ili se moraju nalaziti izvan dohvata ruke.
Krajevi
izoliranih vodiča i kabela koji nisu u upotrebi moraju se kratko spojiti i
izolirati.
Članak
95.
Svi
uređaji za uključivanje strojeva i uređaja moraju biti
postavljeni tako da ih se ne može nehotično uključiti.
Zabranjeno
je uključivanje dva ili više električnih trošila jednim uređajem
za uključivanje, ako ne čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Prekidači
moraju biti opremljeni zaštitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje
ručice i smješteni u ormarima koji se zaključavaju.
U
položaju "isključeno" prekidači i drugi uređaji za
uključivanje ne smiju svojom težinom djelovati na zatvaranje strujnog
kruga.
Pokretni
kontaktni dijelovi prekidača ne smiju se nalaziti pod naponom u
isklopljenom stanju.
Članak
96.
Ograde
i kućišta elektrovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se
njihovo skidanje ili otkrivanje može izvršiti samo pomoću ključa ili
alata.
Članak
97.
Privremene
električne vodove na otvorenom prostoru radilišta treba izvesti s
izoliranim vodičima na sigurnim stupovima, tako da se najniža točka
vodiča nalazi na najmanje 2,5 m iznad mjesta rada, 3,5 m iznad
pješačkog prolaza i 6 m iznad kolskog prolaza.
Na
visinama manjim od 2,5 m od zemlje, poda ili platforme, električni
vodiči moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehaničke
otpornosti.
Svjetiljke
općeg osvjetljenja napona 220 V moraju se postavljati na visinama najmanje
2,5 m od zemlje ili poda. Ako se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od
2,5 m od zemlje ili poda, mora biti isključena mogućnost dodira
njihovih vodljivih dijelova ili treba primijeniti napon najviše 50 V odnosno
postaviti svjetiljke II. klase.
Članak
98.
Električna
mreža i instalacija na radilištima mora biti tako izvedena da se s jednog
mjesta mogu isključiti svi vodiči pod naponom.
Nakon
isključenja napona glavnim prekidačem ili nakon nestanka napajanja,
obavezno je isključivanje oruđa za rad s povećanim opasnostima
vlastitim prekidačima.
Članak
99.
Svi
montažni i remontni radovi na električnim mrežama ili postrojenjima ili u
njihovoj blizini, kao i radovi na priključivanju i otpajanju vodiča,
moraju se vršiti uz isključen napon te primjenu pravila iz čl. 29. i
60. ovoga pravilnika.
Radovi
s mjernom izolacijskom motkom i priključivanje pokretnih mehanizama
pomoću specijalnih provodnih uređaja ne moraju se obavljati na
način utvrđen u stavku 1. ovoga članka.
Članak
100.
Zamjena
osigurača pod naponom, ali uz obavezno isključenje opterećenja,
vrši se na način utvrđen člankom 67. ovoga pravilnika.
Članak
101.
Zamjena
sijalica se obavlja u beznaponskom stanju. Iznimno, dozvoljena je zamjena
sijalice snage do 1000 W i napona prema zemlji do 250 V pod naponom, ako se
obavlja prema određenom postupku i uz primjenu odgovarajućih
zaštitnih sredstava.
Članak
102.
Svjetiljke
i električni alati napona do 50 V, moraju se napajati iz transformatora za
odvajanja, a u slučaju primjene alata visoke frekvencije iz
pretvarača frekvencije.
Članak
103.
Priključivanje
na električnu mrežu elektromotora, elektrificiranog alata, uređaja
električnog osvjetljenja i drugih električnih trošila, mora se vršiti
pomoću uređaja i naprava predviđenih za tu svrhu. Zabranjeno je
improvizirano priključivanje električnih trošila na električnu
mrežu (npr. uvijanjem krajeva vodiča i sl.).
Članak
104.
Radnicima
koji rukuju električnim instalacijama i električnim postrojenjima na
radilištima, moraju biti stavljena na raspolaganje zaštitna sredstva kao što
su: izolacijske i kožne rukavice, izolacijske čizme ili cipele,
izolacijske kaljače, kao i alat s izolacijskim ručicama i zaštitne
rukavice.
Izolacijska
zaštitna sredstva moraju na trajan način imati označen napon uz koji
je dozvoljeno njihovo korištenje i ne smiju se koristiti po isteku roka
upotrebe.
Članak
105.
Gumena
zaštitna sredstva moraju se čuvati čista i suha u zatvorenim ormarima
ili sanducima, odvojeno od alata. Gumena zaštitna sredstva treba čuvati od
djelovanja ulja, benzina i drugih materijala koji oštećuju gumu.
Gumena
zaštitna sredstva prije primjene moraju biti pregledana i očišćena od
prljavštine, a u slučaju ovlažene površine temeljito obrisana i osušena.
Zabranjena
je upotreba oštećenih gumenih zaštitnih sredstava (s pukotinama, ubodima,
poderotinama i sl.).
VIII.
PRIJENOSNI ALAT, PRIJENOSNE ELEKTRIČNE SVJETILJKE I TRANSFORMATORI ZA
ODVAJANJE
Članak
106.
Uvjeti
korištenja prijenosnih alata zavise od radne okoline u kojoj se alat koristi
prema članku 7. ovoga pravilnika.
Članak
107.
Na
otvorenom prostoru može se obavljati rad samo s prijenosnim alatima klase II. i
III.
U
skučenim vodljivim prostorima kao što su metalni rezervoari, kotlovi,
valjci, cjevovodi, ležišta i odvodi plinova iz kotlova i slično, mogu se
koristiti prijenosni alati III. klase ili alati napajani iz transformatora za
odvajanje.
Članak
108.
Priključivanje
prijenosnog alata i električnih svjetiljki na električnu instalaciju
smije se obavljati samo izoliranim vodičima sa zajedničkim oklopom
ili radioničkim kabelom s presjekom vodiča 1,5 mm2.
Za
zaštitu uvodnih vodiča od prevelikog savijanja i oštećenja, moraju se
na alatu postaviti učvršćene uvodnice od izolacijskog materijala.
Nastavljanje
radioničkog kabela je dozvoljeno samo pomoću ispravnih produžnih
garnitura.
Zabranjuje
se krpanje oštećenih radioničkih kabela i njihovo improvizirano
nastavljanje.
Članak
109.
Zaštita
od napona dodira prijenosnog alata klase I. mora se izvesti pomoću
posebnog zaštitnog vodiča koji se nalazi u višežilnom priključnom
kabelu.
Za
zaštitu iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je korištenje neutralnog
vodiča.
Članak
110.
Nije
dozvoljeno za vrijeme rada s prijenosnim alatom natezanje i presavijanje
priključnih kabela kao ni križanje ovih kabela s čeličnim
užadima, kabelima za zavarivanje i s crijevima za plinsko rezanje i
zavarivanje.
Članak
111.
Pri
nestanku napona za vrijeme rada s prijenosnim alatom ili pri dužem prekidu
radnih operacija, kao i pri udaljavanju s mjesta rada, alat mora biti odvojen
od električne instalacije.
Članak
112.
Uključivanje
i isključivanje prijenosnog alata u utičnicu i njegovo podešavanje
može se vršiti samo poslije njegovog zaustavljanja i isključivanja
prekidača.
Članak
113.
Pri
radu s prijenosnim alatom zabranjeno je:
-
davati na upotrebu električni alat drugim radnicama koji nisu osposobljeni
za rad na siguran način s takvim alatom,
-
unositi unutar kotlova, metalnih rezervoara, valjaka i slično, prijenosne
transformatore za odvajanje i pretvarače frekvencije,
-
dodavati alat u uključenom (radnom) stanju.
Članak
114.
Ispravnost
prijenosnog alata, prijenosnih svjetiljki, produžnih kabela i transformatora za
odvajanje mora se periodično provjeravati i ispitivati na način
utvrđen propisima o zaštiti na radu.
Članak
115.
Pri
izdavanju prijenosnog alata, prijenosne svjetiljke ili transformatora za
odvajanje radnik koji ga izdaje i radnik koji ga prima moraju provjeriti da
nema vidljivih oštećenja alata odnosno svjetiljke ili transformatora,
priključnog kabela i utikača.
Članak
116.
Ručne
svjetiljke moraju ispunjavati uvjete predviđene standardom, a za
prostorije s vanjskim utjecajem i za rad u kotlovima i sličnim objektima
moraju biti zaštićene zaštitnom mrežom i zaštitnim staklom. Ručne
svjetiljke za rad u kotlovima ili sličnim opasnim prostorijama s dobro
vodljivim konstrukcijama smiju se upotrebljavati samo s malim naponom do 25 V,
i to kod izmjenične struje pomoću prijenosnih naročito
građenih transformatora za odvajanje, a kod istosmjerne struje pomoću
akumulatora.
Članak
117.
Transformator
za odvajanje na koji se priključuje prijenosna ručna svjetiljka ili
prijenosni alat, treba se nalaziti izvan opasnog prostora u kome se obavljaju
poslovi (kabeli, šahtovi i dr.).
Pri
obavljanju zemljanih radova transformator se mora nalaziti na površini zemlje.
Zabranjena
je primjena autotransformatora, induktivnih svitaka i reostata za dobivanje
nižih napona.
Članak
118.
Transformator
za odvajanje iz članka 117. ovoga pravilnika mora imati na strani višeg
napona kabel s utikačem sa zaštitnim kontaktom za priključivanje na
električnu instalaciju.
Kabel
mora biti oklopljen izolacionim plaštem i ne smije biti duži od 1,5 m, a na
strani 12 - 42 V transformator mora imati priključnice konstruktivno
različite od priključnica 127 i 220 V.
Članak
119.
Za
prijenosne ručne svjetiljke moraju se upotrebljavati izolirani vodiči
sa zajedničkim opletom ili radionički kabeli.
Članak
120.
Zabranjena
je zamjena pregorjele sijalice na prijenosnim električnim svjetiljkama u
šahtu, rovu, ložištu kotla, metalnim rezervoarima i slično, ukoliko
prethodno nije isključena iz utičnice.
IX.
INTERNI NADZOR
Članak
121.
Organizacije
su dužne organizirati interni nadzor i održavanje svojih elektroenergetskih
postrojenja i instalacija u pogledu njihove ispravnosti, da organiziraju
preglede, kontrolu odnosno ispitivanja svojih elektroenergetskih postrojenja i
zaštitnih sredstava.
Organizacije
su dužne da rezultate pregleda ispitivanja i mjerenja unose u knjigu koja je za
tu svrhu predviđena.
Knjiga
iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:
-
datum pregleda, ispitivanja odnosno mjerenja;
-
mjesto pregleda, ispitivanja odnosno mjerenja;
-
podatke o metodi mjerenja i upotrebljenim instrumentima;
-
način i rezultate ispitivanja, odnosno mjerenja;
-
ocjenu rezultata;
-
ime, prezime, zvanje i potpis stručne osobe koja je obavila pregled,
mjerenje, odnosno ispitivanje.
Članak
122.
Svaka
osoba koja primijeti bilo kakav kvar i nedostatke na električnim
uređajima i instalacijama, dužna je to odmah prijaviti nadležnoj službi.
Članak
123.
Pregled
i ispitivanje stanja izvedenih zaštita od statičkog elektriciteta vrši se
prema Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog
elektriciteta.
Članak
124.
Pregled
i ispitivanje gromobranskih instalacija vrši se prema Pravilniku o
tehničkim propisima o gromobranima.
Članak
125.
Preventivna
ispitivanja i mjerenja na elektroopremi vrše se uz primjenu sljedećih
zaštitnih mjera i pravila:
1.
Pokretne ispitne stanice moraju imati prekidač sa vidljivim prekidom
kontakta na dovodnoj strani električne energije, sa zaštitom od
slučajnog dodira dijelova pod naponom,
2.
Pokretne ispitne stanice moraju imati svjetlosne signale koji signaliziraju
prisutnost napona u visokonaponskom dijelu pokretnog laboratorija,
3.
Ne smiju se upotrebljavati spojni vodovi bez specijalnih završetaka,
4.
Oklop pokretne stanice mora obavezno biti uzemljen posebnim zemljovodom od
elastičnog bakrenog voda s najmanje 10 mm2 površine
poprečnog presjeka,
5.
Radnik koji obavlja mjerenja mora prije svakog podizanja ispitnog napona
udaljiti ljude od ispitnog kruga i od opreme koja se ispituje, i provjeravati
uključivanje i uzemljivanje kruga poslije završetka svakog ispitivanja.
X.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
126.
Organizacije
koje imaju postrojenja i trošila koja koriste u radnom postupku
elektroenergetske vodove i instalacije, dužne su da usklade svoje opće
akte o zaštiti na radu s odredbama ovoga pravilnika u roku od 6 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga pravilnika.
Članak
127.
Danom
stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju se primjenjivati odredbe Pravilnika
o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje u radnim
prostorijama i radilištima ("Službeni list FNRJ", br. 107/47), koji
je na osnovi članka 85. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne
novine", br. 19/83 i 17/86) primjenjivan kao propisano pravilo zaštite na
radu.
Članak
128.
Ovaj
pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
(Zagreb,
19.01.1987.)