& Što se smatra ozljedom na radu ?

Ozljedom na radu smatra se svaka:

1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnost na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu,

2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu.

3) ozljeda nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

4) ozljeda nanesena na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona,

5) ozljeda odnosno bolest iz točke 1. i 2. ovoga članka koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. Zakona,

6) ozljeda nastala na način predviđen u točki 1. ovoga članka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.(čl.37. ZMO)

Prethodno propisani slučajevi, koji se smatraju ozljedama na radu, mnogo su širi od onih slučajeva na koje se može utjecati primjenom pravila zaštite na radu na mjestu obavljanja poslova. U tom kontekstu primjena pravila zaštite na radu uglavnom će se odnositi na spriječavanje slučajeva ozljeda na radu navedenih pod točkom 1., ali je poslodavac odnosno njegov ovlaštenik dužan znati i za ostale slučajeve koji se smatraju ozljedama na radu, kako bi zaposlenik ostvario i ostala svoja prava.

Stanje ozljeda na radu u 2000. godini:

Inspektori rada za zaštitu na radu Državnog inspektorata su tijekom 2000. godine povodom nadzora teških, smrtnih i skupnih ozljeda na radu (dva ili više zaposlenika) utvrdili i procesuirali slučajeve, na mjestima neposrednih obavljanja poslova, u kojima je teško ozlijeđeno 698 zaposlenika dok je još 29 zaposlenika smrtno stradalo.

Od navedenih brojeva, najveći broj teških ozljeda zabilježen je u prerađivačkoj industriji (302), zatim sljedi građevinarstvo (131) te poljoprivreda, lov i šumarstvo (90).

Kada se radi o smrtnim slučajevima prednjači građevinarstvo (9), isto kao i poljoprivreda, lov i šumarstvo (9), od čega se pretežiti broj odnosi na šumarstvo, zatim prerađivačka industrija (4), itd.

Napomena: U trenutku zaključivanja ovih materijala nisu bili u potpunosti poznati podaci o ozljedama na radu u 2001. god.