Dana
23. ožujka 2000. godine u Zagrebu, kod poslodavca u djelatnosti proizvodnje
ostalih proizvoda od gume, teže je ozlijeđena radnica K.K. stara 42
godine.
Prijava o težoj ozljedi na radu dostavljena je tijelu inspekcije rada pismenim putem dan nakon nastalog događaja, a nadzor povodom ozljede na radu obavio je dežurni inspektor rada Državnog inspektorata.
Prema radnom nalogu br. S-55 trebalo je
na ekscentar preši obaviti probijanja rupa na limenim prstenovima za izradu
uljno osovinskih brtvila, dimenzija 30x15x7 mm, i to u količini od 1750
komada.
Zaposlenik I.M. na poslovima
specijalističkog održavanja strojnog parka, stručne spreme KV
strojobravar, obavio je umještanje i podešavanje alata za probijanje u
ekscentar prešu i izvjestio zaposlenicu na poslovima “pripremanje metalnih
poluproizvoda – presač limova”, stručnog zvanja NKV radnik, da može
započeti s izvođenjem operacija na preši.
Preša je bila podešena za rad na
način da je predviđeno aktiviranje alata nožnim aktuatorom (nožna
pedala preko koje se aktivira alat pritiskom noge), a alatu za probijanje bio
je omogućen pristup rukama, bez posebnih zaštitnih naprava. Također
je prema alatu za probijanje bilo predviđeno ručno umetanje limova
koje je trebalo obraditi.
U jednom trenutku obavljanja poslova na
preši, zaposlenica je izvršila aktiviranje preše u trenutku dok su joj prsti
lijeve ruke još bili u opasnom prostoru zahvata žiga i matrice alata za
probijanje pa joj je kažiprst došao u zahvat alata s posljedicama amputacije
vrha prsta.
Ozlijeđenoj zaposlenici neposrednu
prvu pomoć pružila je kolegica sa susjednog radnog mjesta, nakon čega
je ozlijeđena prevezena u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Iz prethodno opisanog događaja može
se lako zaključiti da je zbog ozljede došlo zbog nepridržavanja osnovnih
pravila zaštite na radu, tj. zbog izvođenja procesa rada bez korištenja
odgovarajućih zaštitnih naprava ili zaštitnog uređaja na način
da se spriječi ulazak dijelova tijela (u ovom slučaju prstiju) u
opasan prostor stroja.
Inspekcijskim
nadzorom na predmetnoj preši utvrđeno je da se ista može podesiti za rad
na način upravljanja s nožnom pedalom ili preko uređaja za
dvoručno upravljanje.
Prema
dobivenim izjavama ozlijeđene i zaposlenika koji je obavljao podešavanje
preše, inspektor je zaključio da je ekscentar preša u prethodnim
operacijama bila podešena na režim rada s pomoću uređaja za
dvoručno upravljanje.
Prema
odredbi članka 49. stavak 1. Pravilnika
O, zaštitne naprave moraju biti konstruirane i postavljene na oruđu
tako da se onemogući ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasna
mjesta (zone) za vrijeme rada i da se spriječe druga štetna djelovanja
izvora opasnosti. Oruđem se, prema članku 2. stavak 1. Pravilnika O,
smatraju postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos tereta i
mehanizirani ručni alat.
Člankom
63. stavak 1. Pravilnika O propisano je da ako se radi zaštite radnika na
oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno uključivanje (vidi
sliku 16), moraju postojati dva aktuatora (tipkala, ručice i dr.) na koje
radnik mora istovremeno djelovati dok traje opasna radna operacija.

Uređaj
za dvoručno upravljanje
Dakle radi se o zaštitnom uređaju kojeg
radnik mora aktivirati na način da su mu zauzete obje ruke pa ne postoji
mogućnost da se ruke nađu u opasnom prostoru dok traje opasna
operacija. Razlika između zaštitnog uređaja i naprave je u tome što
zaštitni uređaj, osim zaštite radnika od pojedinih opasnosti, služi i za
rad na stroju
Stavkom 3.
prethodno citiranog članka utvrđeno je da na oruđu na kojem se
radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se istodobno
raditi s nožnom pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.
Iz prethodno citiranih odredbi razvidno
ja da je propust poslodavca i njegove odgovorne osobe u tome što nije osigurao
odgovarajuću zaštitnu napravu (zatvoreni alat), ukoliko je predvidio
aktiviranje alata nožnom pedalom, odnosno što nije prešu podesio na rad s
pomoću uređaja za dvoručno uključivanje. Drugim
riječima, opisanim načinom podešavanja stroja zaposlenik na radnom
mjestu specijalističkog održavanja učinio je nedjelotvornim zaštitni
uređaj za dvoručno uključivanje, odnosno obavio je podešavanje
stroja suprotno pravilima zaštite na radu s obzirom na radnu operaciju koja se
trebala obavljati.
Nadalje, odredbom članka 31. stavak
1. Zakona utvrđeno je da je poslodavac dužan zaposlenicima davati
odgovarajuće obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i
štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja, a
također je i odredbom članka 18. stavak 1. Pravilnika, između
ostalog utvrđeno, da ako pri rukovanju oruđem zbog složenosti postoje
opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu
postaviti odgovarajuća trajna upozorenja ili upute. Prethodno narečeno poslodavac nije
osigurao na ekscentar preši.
Inspektoru rada predočen je
zapisnik o ispitivanju preše kao stroja s povećanim opasnostima, u smislu
odredbe članka 52. stavak 1. Zakona, te uvjerenje da ista ispunjava sve
zahtjeve utvrđene pravilima zaštite na radu.
Također je tijekom nadzora
utvrđeno, da je poslodavac svojim internim Pravilnikom o zaštiti na radu
poslove na kojima je nastala ozljeda
utvrdio kao poslove s posebnim uvjetima rada s naslova “rukovanja i
upravljanja strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne
može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti”, kao što je to
regulirano odredbom članka 3. stavak 1. točka 1. Pravilnika PU. Ta
odredba ne može se primijeniti za slučaj rada na predmetnoj ekscentar
preši s obzirom da je na istoj bio ugrađen uređaj za dvoručno
upravljanje kao zaštita od mehaničkih opasnosti. Dakle, na stroju je bila
zastupljena tehnička mjera zaštite kao osnovno pravilo, ali ista nije bila
primijenjena tijekom rada.
Uvidom u evidenciju poslodavca o
ozljedama na radu utvrđeno je da se već prethodno na istom radnom
mjestu desila ozljeda zaposlenika Z.F. u studenom 1998. godine, što govori u prilog činjenici da
poslodavac i njegove odgovorne osobe ne pridaju poseban značaj unutrašnjem
nadzoru nad korištenjem zaštitnih naprava i uređaja na strojevima.
Za ozlijeđenu zaposlenicu, kao i za
zaposlenika koji je obavio poslove podešavanja preše, predočeni su dokazi
da su isti osposobljeni za rad na siguran način u smislu odredbe
članka 27. stavak 1. Zakona. Tako je ozlijeđena osposobljena prema
programu osposobljavanja poslodavca za poslove štancanja limova, dok je
pogonski strojobravar osposobljen prema programu ovlaštenog trgovačkog
društva za poslove zaštite na radu.
Poslodavac je u propisanom roku od 48
sati od nastanka događaja dostavio propisano pisano izvješće o
nastanku teže ozljede na radu, što je sukladno odredbi članka 72. stavak
1. Zakona.
Tijekom nadzora povodom ozljede na radu,
uzgred je utvrđeno da poslodavac nije do dana nadzora osigurao održavanje
sjednica Odbora za zaštitu na radu kao savjetodavnog tijela poslodavca
čija je prvenstvena zadaća poduzimanje mjera za sprečavanje
ozljeda na radu te stalno poticanje unapređivanja zaštite na radu.
Poslodavac je počinio sljedeće
povrede propisa koje su utvrđene povodom nastanka teške ozljede na radu:
-
odredba članka
31. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da je poslodavac dužan zaposlenicima
davati odgovarajuće obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti
i štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja, a koja je
sankcionirana odredbom članka 108. stavak 1. podstavak 14., stavak 2. i 3.
Zakona,
-
odredba članka
44. stavak 2. Zakona kojom je regulirano da poslodavac treba skrbiti da su
radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način
da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika, a koja
je sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1. podstavak 8., stavak 2. i
3. Zakona,
-
odredba članka
68. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da je poslodavac dužan osigurati održavanje
sjednica Odbora za zaštitu na radu najmanje jedanput u tri mjeseca , a koja je
sankcionirana odredbom članka 111. stavak 1. podstavak 1., stavak 2. i 3.
Zakona,
-
odredba članka
271. stavak 3. a u svezi članka 265. stavak 3. Kaznenog Zakona, jer je odgovorna
osoba svjesnim nehajem počinila teško kazneno djelo protiv opće
sigurnosti, na način da je učinila nedjelotvornim zaštitni
uređaj zbog čega je prouzročena teška tjelesna ozljeda
zaposlenice.
Nakon obavljenog nadzora i utvrđenih
činjenica, inspektor rada je na temelju ovlaštenja prema odredbama Zakona
o Državnom inspektoratu poduzeo sljedeće inspekcijske mjere:
-
Rješenjem zabranio
poslodavcu rad na ekscentar preši s otvorenim alatima bez korištenja
uređaja s dvoručnim upravljenjem odnosno bez korištenja
odgovarajućih zaštitnih naprava,
-
Podnio zahtjev za
pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Prekršajnom sudu protiv poslodavca i
njegovih odgovornih osoba zbog povrede prethodno narečenih odredaba
Zakona,
-
Podnio prijavu s
prijedlogom za pokretanje kaznenog postupka nadležnom Državnom odvjetništvu
protiv zaposlenika na poslovima specijalističkog održavanja strojeva zbog
povrede odredaba Kaznenog zakona.