Dana
24. listopada 1999. godine u Zagrebu, kod poslodavca u djelatnosti trgovine,
teško je ozlijeđena radnica A.M. stara 20 godina.
Prijava o težoj ozljedi na radu dostavljena je tijelu inspekcije rada istog
dana od strane nadležne Policijske postaje a nadzor povodom ozljede na radu
obavio je dežurni inspektor Državnog
inspektorata, Odjela za nadzor u području zaštite na radu.
Zaposlenica na poslovima
promocije i degustacija proizvoda te plakatiranja, aranžiranja i prigodnog
uređenja interijera, kritičnog je dana pristupila postavljanju
dekoracije između 2. i 4. hale prodajnog prostora. Dekoraciju je trebalo
postaviti na visini od oko 3 m od poda.
Za postavljanje dekoracije na
potrebnu visinu, upotrebljena je žičana košara dimenzija 120 x 80 x 80 cm
koja je postavljena na vilice viličara bez posebnog učvršćenja
na iste. Zaposlenica zadužena za aranžiranje prodajnog prostora ušla je u
opisanu košaru koja je neposredno nakon toga
podignuta pomoću viličara na visinu od 1,5 m od poda.
Obavljajući poslove
dekoriranja iz opisane košare na navedenoj visini, u jednom trenutku
zaposlenica je, vjerojatno stojeći na rubnim dijelovima košare, poremetila
ravnotežu košare usljed čega je košara iskliznula s vilica viličara,
a ista je zajedno s košarom pala s visine, pri čemu je leđima i
glavom udarila u betonski pod. Zaposlenica je usljed pada zadobila potres
mozga, razderotine na glavi te više kontuzija po tijelu.

Upravljanje viličarem u
trgovačkom centru
U ovom konkretnom slučaju
razvidno je da je za pristup zaposlenice na visinu korištena improvizirana
košara koja nije bila pričvršćena na viličar s kojim se je
podizala na visinu.
Odredbom članka 98. Pravilnika G utvrđeno je da
druge naprave, kao npr. pokretne fasadne skele, posebne košare i sl., koje se
koriste za pojedine lakše i kratkotrajne radove na fasadama građevinskih
objekata moraju biti čvrsto građene i osigurane od pada odnosno
prevrtanja.
Citirana odredba se
prvenstveno odnosi na izvođenje radova u graditeljstvu ali se može na
određeni način primijeniti i za ovaj slučaj, s obzirom da ne
postoji poseban propis koji bi regulirao obavljanje poslova na određenim
visinama u ostalim djelatnostima. Uostalom, u ovom slučaju radilo se i o
nepridržavanju priznatih pravila zaštite na radu u smislu improvizacije
načina podizanja zaposlenice na visinu. Pod priznatim pravilima zaštite na
radu smatraju se, između ostalog, i provjereni načini pomoću
kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju. Dakle, ovdje se radilo o
kršenju osnovnih postulata mehanike u pogledu stabilnosti, tj. zbog pomaka
težišta masa došlo je do prevrnuća zaposlenice s košarom.
S druge strane,
odredbom članka 44. Pravilnika U utvrđeno je da je vozač
viličara dužan upotrebljavati viličar prema njegovoj namjeni i na
način kojim se osigurava siguran rad, što također u ovom slučaju
nije bilo ispoštovano, ali se nameće pitanje da li je to i bilo
moguće ispoštovati kada je utvrđeno da za vozača viličara
poslodavac nije predočio dokaz da je isti osposobljen za rad na siguran
način, kao niti dokaze o potrebnoj stručnoj osposobljenosti i zdravstvenoj
sposobnosti za obavljanje poslova upravljanja viličarom.
Osposobljavanje
zaposlenika za rad na siguran način je osnovna zakonska obveza koju
poslodavac nije prije nastanka događaja osigurao za vozača
viličara kao niti za ozlijeđenu zaposlenicu, a s obzirom na prirode
poslova tih zaposlenika bio je isto dužan osigurati. Naime, odredbom
članka 27. stavak 1. Zakona regulirano je da osposobljavanje za rad na
siguran način poslodavac nije dužan provesti samo za ona radna mjesta za
koja iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti po sigurnost i
zdravlje zaposlenika.
Za obavljanje poslova
upravljanja viličarom neophodna je stručna osposobljenost kao i
zdravstveno stanje, s obzirom da uz životnu dob te kategorije predstavljaju
nužne uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Poslovi
upravljanja viličarom predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada na
temelju odredbe članka 41. stavak 1. Pravilnika U, a u svezi s odredbom
članka 3. stavak 1. točka 2. Pravilnika PU.
Nadalje, zbog improvizacija u načinu obavljanja
poslova dekoriranja proizlazi da poslodavac nije proces rada tako planirao i
pripremio s elementima sigurnosti da se osigura što djelotvornija zaštita
zaposlenika, što je protivno odredbi članka 44. stavak 1. Zakona.
Neposredna rukovoditeljica procesa rada u kojem je
nastala ozljeda na radu, izjavila je da je primjetila zaposlenicu na poslovima
dekoriranja kako obavlja te poslove na nesiguran način, ali zbog
zauzetosti drugim poslovima nije ju spriječila u daljnjem obavljanju tih
poslova. Opisano ponašanje rukovoditeljice protivno je odredbi članka 73.
stavak 1. podstavak 6. Zakona, po kojoj je trebala zabraniti takav rad s
obzirom da je isti bio suprotan pravilima zaštite na radu.
Za električni
viličar, u vrijeme nastanka ozljede na radu, poslodavac nije imao isprave
o ispitivanju i ispravnosti viličara kao stroja s povećanim
opasnostima, među koje između ostalih spadaju i vozila unutarnjeg
prijevoza na mehanizirani pogon, sukladno odredbi članka 52. stavak 2.
Zakona.
Poslodavac nije odmah po
nastanku događaja izvijestio inspekciju rada već je u propisanom roku
od 48 sati od nastanka događaja dostavio propisano pisano izvješće o
nastanku teže ozljede na radu.
Poslodavac je počinio
sljedeće povrede propisa koje su utvrđene povodom nastanka teške
ozljede na radu:
-
odredba članka 27. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da poslodavac
ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno
nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja
te života i zdravlja drugih zaposlenika, a koja je sankcionirana odredbom
članka 108. stavak 1. podstavak 11., stavak 2. i 3. Zakona,
-
odredba članka 34. stavak 2. Zakona kojom je regulirano da poslodavac
ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim uvjetima rada ako
prethodno na propisani način nije utvrđeno da zaposlenik ispunjava
potrebne uvjete, a koja je sankcionirana odredbom članka 108. stavak 1.
podstavak 16., stavak 2. i 3. Zakona,
-
odredba članka 44. stavak 2. Zakona kojom je regulirano da poslodavac
treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se
provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje
zaposlenika, a koja je sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1.
podstavak 8., stavak 2. i 3. Zakona,
-
odredba članka 52. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da je
poslodavac dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i
uređaja s povećanim opasnostima, između ostalog, najmanje
jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, a koja je sankcionirana odredbom
članka 110. stavak 1. podstavak 4., stavak 2. i 3. Zakona,
-
odredba članka 72. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da je
poslodavac dužan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva
ili više zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a koja je
sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1. podstavak 18., stavak 2. i 3.
Zakona,
-
odredba članka 271. stavak 1. a u svezi članka 265. stavak 2.
Kaznenog zakona, jer kao odgovorna osoba (neposredni rukovoditelj) nije
postupala po propisima o mjerama zaštite na radu, na način reguliran
odredbom članka 44. Zakona, zbog čega je prouzročena teška
tjelesna ozljeda zaposlenice.
Nakon obavljenog
nadzora i utvrđenih činjenica, inspektor rada je na temelju
ovlaštenja prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu poduzeo sljedeće
inspekcijske mjere:
-
Rješenjem naredio poslodavcu da udalji zaposlenika s obavljanja poslova
upravljanja viličarom dok se za istog ne utvrdi da ispunjava propisane
uvjete glede stručne osposobljenosti i zdravstvenog stanja,
-
Rješenjem zabranio izvođenje radova na način izvođenja
radova iz košare bez pričvršćenja iste na sredstvo kojim se podiže,
-
Podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Prekršajnom
sudu protiv poslodavca i njegovih odgovornih osoba zbog povrede prethodno
narečenih odredaba Zakona,
-
Podnio prijavu s prijedlogom za pokretanje kaznenog postupka nadležnom
Državnom odvjetništvu protiv odgovorne osobe poslodavca zbog povrede odredaba
Kaznenog zakona.