SMRTNA OZLJEDA RADNIKA USLJED STRUJNOG UDARA

 

 

        Dana O5. lipnja 2000. godine, kod poslodavca vodoprivredno komunalne djelatnosti, od udara električne struje smrtno je stradao radnik V.V. star 50 godina.

            Prijava o smrtnoj ozljedi na radu dostavljena je nadležnom inspektoru rada neposredno nakon nastanka događaja, koji je odmah po dojavi izašao na mjesto događaja.

 

 

        OPIS DOGAĐAJA

 

        Grupa radnika dobila je od svojeg neposrednog rukovoditelja usmeni nalog prema kojem je trebalo iz kabelske trafostanice KTS 10/0,4 kV, smještene u krugu vodocrpilišta, položiti s niskonaponskog dijela trafostanice  energetski podzemni kabel (PPOOY 3 x 2,5 mm2) za napajanje metereološke postaje u istom krugu crpilišta, na udaljenosti oko 30 m. S radovima se započelo na iskopu kanala, nakon čega se je u isti položio navedeni kabel.

        Završnim radovima pristupila su dvojica radnika na radnim mjestima električara na održavanju. Jedan od radnika provukao je kabel do šahta koji je smješten u unutrašnjosti trafostanice. Tom prigodom radnici su izvukli iznad energetskog kanala zaštitnu izolacijsku gumu te skinuli metalne poklopce s prvog i trećeg otvora energetskog kanala. Nakon toga, radnici su napustili prostor trafostanice i otišli su se dogovoriti s radnikom V.V. u smislu obavljanja daljnjih radova na spajanju kabela na niskonaponski dio trafostanice.

        Nedugo nakon dogovora, jedan od radnika ušao je u energetski kanal i gurnuo kabel prema razdjelnicima pod naponom na niskonaponskom dijelu, dok se radnik V.V. nalazio iznad šahta i čučao na metalnom poklopcu drugog otvora šahta. U jednom trenutku, kada je htio prihvatiti kabel desnom rukom između dviju stezaljki pod naponom od 0,4 kV, dodirnuo je metalne vodljive dijelove te zadobio strujni udar. Kada je radnik vidio što se kolegi desilo, izašao je iz šahta i primio rukama ozlijeđenog radnika kako bi ga odmaknuo od strujnog voda. U tom trenutku i njega je počela "tresti" struja, pa je pustio ozlijeđenog i otišao do sklopke kojom je isključio napon u trafostanici. Nakon toga je stradalog kolegu iznio iz prostorije trafostanice i pokušao ga oživjeti reanimacijom do dolaska hitne pomoći. Kola hitne pomoći ubrzo su stigla, ali je po dolasku u bolnicu utvrđeno da je nažalost radnik već preminuo.

       

 

        PROVEDBA PROPISA ZAŠTITE NA RADU

                                               

        U ovom slučaju karakteristična je činjenica da vlasnik trafostanice nije javni distributer električne energije već je vlasnik sam poslodavac, što je utvrđeno uvidom u građevnu dozvolu te u rješenje o uporabnoj dozvoli.

Nadzorom inspektora rada utvrđeno je da poslodavac nije svojim aktom utvrdio zone opasnosti od električne struje u energetskim objektima niti je u navedenom smislu utvrdio uvjete pristupa u takve objekte kao niti način kretanja i obavljanja radnih zadataka. Na ulazu u KTS 10/0,4 kV nije bio istaknut znak sigurnosti, tj. nije bila istaknuta zabrana ulaza neovlaštenim osobama u prostoriju elektroenergetskog postrojenja.

Uzrok smrtne ozljede na radu je loša organizacija rada zbog koje je stradalnik izveo radnu operaciju protivno pravilima zaštite na radu i pravilima struke, na način da je pristupio izvođenju radova na spajanju kabela pod naponom od 400 V, što je protivno odredbi članka 76.  Pravilnika o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (NN, br. 9/87, u nastavku: Pravilnik). Naime, tom odredbom dozvoljen je rad pod naponom samo na elektroenergetskim objektima kod kojih nazivni naponi između aktivnih vodiča ili napon između aktivnih vodiča i zemlje ne prelazi 50 V napona, odnosno 120 V istosmjernog napona, i to uz primjenu kožnih zaštitnih rukavica i izoliranog i ispitanog električnog alata.

Dakle, radovi su se trebali odvijati u beznaponskom stanju, na način utvrđen odredbama članka 70. i 30. Pravilnika, naročito vodeći računa od poznatih pet pravila sigurnosti, koja glase:

isključiti i vidljivo odvojiti od napona,

spriječiti ponovno uključivanje,

utvrditi beznaponsko stanje,

izvršiti uzemljenje i kratko spajanje,

izvršiti ograđivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.

 

Odredbom članka 78. Pravilnika  regulirano je da organizacijske mjere koje osiguravaju siguran rad s električnim postrojenjima napona do 1000 V, su pravila ponašanja pri pripremi rada, izdavanje dozvole za rad, nadzoru za vrijeme rada i završetka rada.

S radovima se započelo samo na temelju usmenog naloga šefa održavanja ali bez naloga za rad u pisanoj formi i bez prethodno utvrđenog i provjerenog radnog postupka, u čemu se i ogledala loša organizacija rada. U pravilu se i za električna postrojenja, vodove, opremu i instalacije niskog napona izdaje pismeni nalog za rad u beznaponskom stanju, ili za rad u blizini napona, ako je potrebno primijeniti bilo koju od mjera zaštite za osiguranje mjesta rada. Rad u blizini dijelova pod naponom podrazumijeva korištenje dovoljno čvrstih i sigurno postavljenih izolacijskih zaštitnih pregrada, ploča, prekrivača i dr., na način utvrđen odredbom članka 74. Pravilnika, što također u ovom slučaju nije bilo niti planirano niti primijenjeno.

 Ključ od trafostanice bio je dostupan svim električarima i drugim radnicima na održavanju, što je protivno odredbi članka 66. stavak 1. Pravilnika, po kojoj isti mora biti osiguran i nalaziti se samo kod ovlaštenih radnika.

Stradali radnik je bio stručne spreme KV elektroinstalater a prema potpisanom ugovoru o radu stoji da će zaposlenik obavljati poslove radnog mjesta održavanja crpnih stanica i sve druge poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja, a u skladu s Pravilnikom o sistematizaciji. Tako je za te poslove poslodavac i predočio uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način, međutim vrste poslova koje je stradalnik obavljao u trenutku nastanka događaja, pa tako i stupanj opasnosti, ne odgovaraju onim poslovima i opasnostima za koje je radnik osposobljen, pa se može zaključiti da nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove na kojima je stradao. Drugim rječima stupanj opasnosti od udara električne struje pri radu u trafostanicama znatno je viši u odnosu na stupanj opasnosti pri održavanju crpnih stanica. Često se u praksi postavlja pitanje što se podrazumijeva pod "drugim poslovima prema nalogu neposrednog rukovoditelja". S naslova zaštite na radu, to mogu biti samo oni poslovi na kojima je stupanj opasnosti i štetnosti u okviru onih poslova za koje je radnik osposobljen za rad na siguran način.

Za vrijeme obavljanja poslova u trafostanici radnici nisu koristili odgovarajuća osobna zaštitna sredstva niti druga pomoćna izolacijska sredstva sukladna vrsti radova u elektroenergetskim postrojenjima, na način utvrđen odredbom članka 82. Pravilnika.

Poslovi električara na održavanju utvrđeni su kao poslovi s posebnim uvjetima rada s naslova "montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima", sukladno odredbi članka 3. stavak 1. točka 10. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN, br. 5/84), pa je za stradalnika predočen dokaz da je u vrijeme nastanka tragičnog događaja ispunjavao propisane uvjete u svezi zdravstvenog stanja.

 

 

        POVREDA PROPISA

 

        Poslodavac je počinio sljedeće povrede propisa koje su utvrđene povodom nastanka smrtne ozljede na radu:

 

odredba članka 27. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 59/96 i 94/96, u nastavku: Zakon) kojom je regulirano da poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih zaposlenika, a koja je sankcionirana odredbom članka 108. stavak 1. podstavak 11., stavak 2. i 3. Zakona,

 

odredba članka 32. stavak 1. Zakona kojom je utvrđeno da je poslodavac dužan na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti u skladu s odgovarajućim propisima, a koja je sankcionirana odredbom članka 108. stavak 1. podstavak 14., stavak 2. i 3. Zakona,

 

odredba članka 44. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da poslodavac treba skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika, a koja je sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1. podstavak 8., stavak 2. i 3. Zakona,

 

odredba članka 271. stavak 2. a u svezi članka 265. stavak 2. Kaznenog Zakona (NN, br. 110/97), jer kao odgovorne osoba nisu postupile po propisima o mjerama zaštite na radu, na način reguliran odredbama Pravilnika, zbog čega je prouzročena smrtna ozljeda zaposlenika.

 

 

 

PODUZETE INSPEKCIJSKE MJERE

 

        Nakon obavljenog nadzora i utvrđenih činjenica, inspektor rada je na temelju ovlaštenja prema odredbama Zakona o Državnom inspektoratu (NN, br. 76/99) poduzeo sljedeće inspekcijske mjere:

 

Rješenjem zabranio izvođenje radova u elektroenergetskim objektima, dok se ne osiguraju svi sigurnosni elementi prema odredbama Pravilnika, u smislu sigurnog izvođenja rada u beznaponskom stanju, primjene organizacijskih mjera za siguran rad, korištenja svih potrebnih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitne opreme i drugo,

 

Rješenjem naredio poslodavcu da osigura reviziju procjene opasnosti, zbog događaja smrtne ozljede na radu, sukladno odredbama članka 13. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN, br. 48/97),

 

Podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Prekršajnom sudu protiv poslodavca i njegovih odgovornih osoba zbog povrede prethodno narečenih odredaba Zakona,

 

Podnio prijavu s prijedlogom za pokretanje kaznenog postupka nadležnom Državnom odvjetništvu protiv poslovođe crpnih stanica te protiv rukovoditelja tehničkih poslova i eksploatacije na vodocrpilištu, zbog povrede odredaba Kaznenog zakona, s obzirom da su njihovi propusti u spriječavanju opasnog načina rada odnosno  neplaniranju procesa rada, bili u uzročnoj vezi s nastalim događajem.