Dana
26. listopada 2001. godine prigodom montaže segmenata građevinske toranjske
dizalice na privremenom radilištu u Zagrebu, smrtno je stradao radnik S.B. star
21 godinu.
Prijava o smrtnoj ozljedi na radu
dostavljena je tijelu inspekcije rada istog dana, kao i propisana pismena
obavijest. Nadzor povodom smrtne ozljede na radu, neposredno nakon nastanka
događaja, obavio je dežurni inspektor rada Područne jedinice Zagreb,
Odsjek za nadzor u području zaštite na radu.
OPIS DOGAĐAJA
Prema ugovoru o poslovnoj suradnji,
naručitelj radova je ugovorio s "manjim" poslodavcem (izvršiteljem)
poslove montaže toranjske dizalice na privremenom radilištu. Sukladno tome
doneseno je i rješenje kojim je imenovana radna skupina za izvođenje
navedenih radova. Montažerskim radovima pristupila su četiri radnika
izvršitelja. Za vrijeme izvođenja montažerskih radova na visini od 5,5 m
od poda, po dvojica radnika stajali su
na svakoj od mosnica, postavljenih unutar segmenata konstrukcije dizalice, te
obavljali pričvršćenje vijčanim vezama spojeva sljedećeg
segmenta dizalice. U jednom trenutku, prigodom pritezanja vijčanog spoja,
radniku S.B. "preskočio" je ključ za pritezanje vijaka,
usljed čega je radnik izgubio ravnotežu te pao u nepopunjeni prostor
između dvije mosnice unutar segmenta i pri tom udario glavom u
konstrukciju dizalice. Nakon što je kolima hitne pomoći prevežen u
najbližu zdravstvenu ustanovu, radnik je preminuo od posljedica teških ozljeda
glave.
PROVEDBA
PROPISA ZAŠTITE NA RADU
Stradalog radnika, stručne spreme
SSS, sa završenom elektrostrojarskom obrtničkom školom, poslodavac je
prema ugovoru o radu rasporedio na elektro bravarske poslove. Za tog je radnika
inspektoru predočen dokaz o njegovoj osposobljenosti za rad na siguran
način, prema programu ovlaštenog trgovačkog društva za poslove
zaštite na radu. Praktičnu osposobljenost na mjestu rada, sukladno odredbi
članka 28. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 59/96 i 94/96,
nastavno: Zakon), ovjerio je direktor
trgovačkog društva (poslodavca) a ocjena je provedena u svibnju 1999.
god., za vrijeme dok je radnik obavljao zamjenu zupčanika osovine dizanja
na centralnom dijelu toranjske dizalice.
Poslovi montaže toranjske dizalice, šire
gledajući, predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada s naslova
podizanja skela i postavljanja oplata i ograda pri izvođenju građevinskih
radova, sukladno odredbi članka 3. točka 11. Pravilnika o poslovima s
posebnim uvjetima rada (NN, br. 5/84). U tom smislu za radnika je izdano
vrijedeće uvjerenje o radnoj sposobnosti od nadležne ustanove medicine
rada.
Za
vrijeme obavljanja montažerskih poslova radnik je od osobnih zaštitinih
sredstava koristio samo zaštitno radno
odijelo i zaštitne cipele, dok je za iste poslove, prema internom aktu
poslodavca, pored navedenih osobnih zaštitnih sredstava, predviđeno i
korištenje zaštitnih rukavica, zaštitne kacige te zaštitnog pojasa i užeta kao
zaštitne opreme od mogućnosti pada s visine. Inspektor je očevidom na mjestu događaja,
neposredno nakon nastanka događaja, utvrdio da su stradalniku bila na
raspolaganju sva navedena osobna zaštitna sredstava ali da ih stradali radnik
nije u cijelosti koristio.
Prema
prethodno spomenutom rješenju, među članovima izvršitelja radova
imenovana je i odgovorna osoba naručitelja radova, kao rukovoditelj radne
skupine, koji se u trenutku nastanka kritičnog događaja također
nalazio na privremenom radilištu.
Kada se
radi o montažnom građenju, odredbom članka 121. Pravilnika o zaštiti
na radu u građevinarstvu (SL br. 42/68,
na snazi temeljem odredbe članka 114. stavak 1. Zakona, nastavno:
Pravilnik) utvrđeno je da se montažno građenje smije izvoditi samo na
osnovu posebno izrađenog programa koji, između ostalog, mora
sadržavati i mjere zaštite na radu pri svim radovima koji čine montažnu
gradnju, što u ovom slučaju nije bilo primijenjeno. Naime, inspektoru je
predočen samo tehnički opis, uputstva za rad te montažu i održavanje
dizalice, izdane od strane proizvođača dizalice, ali bez mjera
zaštite na radu koje bi se morale primjenjivati pri montaži dizalice.
Radnik
je u ovom konkretnom slučaju pao s postavljene mosnice u nepopunjeni
prostor u dubinu (stajao je samo na jednoj mosnici), a odredbom članka 66.
Pravilnika utvrđeno je da svaki radni pod (platforma za rad i sl.)
postavljen na visini većoj od 100 cm mora biti izrađen od zdravih
dasaka priljubljenih jedna uz drugu i položenih vodoravno na čvrste
podloge, a širina radnog poda mora iznositi najmanje 60 cm.
Kada se
osnovnim pravilima zaštite na radu (sigurnim radnim površinama i ogradama) ne
mogu u potpunosti smanjiti rizici od padova s visine, određena osoba na
gradilištu dužna je osigurati i vezivanje radnika zaštitinim pojasom i užetom,
kao što je to utvrđeno odredbom članka 132. Pravilnika.
Odgovornu
osobu u ovom slučaju predstavljao je rukovoditelj radne skupine, iz redova
naručitelja radova, koji je bio dužan skrbiti da radnici koriste zaštitne
pojaseve jer su postojali rizici od pada u dubinu, sukladno odredbi članka
73. stavak 1. podstavak 5. Zakona. Dakle, rukovoditelj radne skupine je, bez
obzira što isti nije iz redova izvršitelja radova, po svom djelokrugu rada
predstavljao na privremenom radilištu izvjesnog ovlaštenika koji je morao na
mjestu rada osigurati korištenje zaštitnih pojaseva, tim više što su se
zaštitni pojasevi nalazili na radilištu.
Odgovornost
rukovoditelja radne skupine je i u činjenici što radnik nije u trenutku
nesreće koristio zaštitnu kacigu (šljem), a naročito kada se uzme u
obzir način nastanka ozljede - pad i udarac glavom u čeličnu
konstrukciju zbog kojeg su nastupile smrtne posljedice po mladog radnika. Na
žalost, i ovaj slučaj pokazuje da je nekorištenje zaštitnog šljema bilo od
presudnog značenja po život radnika. Takva odgovornost proizlazi proizlazi
i iz odredbe čl. 43. stavak 1. Zakona.
Odredbom
članka 10. Pravilnika o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj
zaštitnoj opremi (SL br. 35/69, na snazi
temeljem odredbe članka 114. stavak 1. Zakona) propisano je, između
ostalog, da se radi zaštite glave od pada predmeta ili udara pri remontu
čeličnih i drugih konstrukcija osobama koje obavljaju takve radove
daje na korištenje zaštitni šljem.
Odgovornost
rukovoditelja radne skupine ne isključuje odgovornost i pojedinih
odgovornih osoba izvršitelja radova (poslodavca), koji se u trenutku radova
nisu nalazili na radilištu, iz razloga što nisu razradili mjere zaštite na radu
koje se moraju primijenjivati pri radovima na montaži toranjske, pa se s pravom
može pretpostaviti da su se takvi radovi i u prethodnim slučajevima
obavljali nepropisno.
POVREDA
PROPISA
Na privremenom radilištu utvrđene
su sljedeće povrede propisa:
odredba
članka 43. stavak 1. Zakona kojom je regulirano da ukoliko nije
moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim
mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost
i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna
sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova, a koja je
sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1. podstavak 6., stavak 2. i 3.
Zakona,
odredba
članka 44. stavak 2. Zakona kojom je regulirano da poslodavac treba
skrbiti da su radni postupci tako pripremljeni i organizirani te da se provode
na način da se njima ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje
zaposlenika, a koja je sankcionirana odredbom članka 109. stavak 1.
podstavak 8., stavak 2. i 3. Zakona,
odredba
članka 271. stavak 2. a u svezi članka 266. stavak 1. Kaznenog zakona
(NN, br. 110/97), jer se kod izvođenja građevinskih radova postupilo
protivno propisima zaštite na radu, zbog čega je došlo do smrtne ozljede
radnika.
PODUZETE
INSPEKCIJSKE MJERE
Nakon obavljenog uviđaja i nadzora
a prema činjenicama utvrđenih zapisnikom, inspektor rada za zaštitu
na radu je:
Rješenjem
zabranio daljnje izvođenje radova na montaži dizalice, dok se ne primjene
sve propisane zaštitne mjere za zaštitu od pada radnika s visine,
Podnio
kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu protiv odgovornog rukovoditelja
radne skupine te protiv odgovorne osobe izvršitelja radova, što nisu svaki u
svom djelokrugu poduzeli mjere zaštite na radu a čije nepridržavanje je
bilo u uzročnoj vezi s nastankom smrtne ozljede na radu.