Seminar za žene na temu Europski i svjetski standardi prava žena na radnom mjestu, održao se od 25. – 28. ožujka 2007. na Kopaoniku, Srbija. Kolegice iz sindikata GS HNER "Nezavisnost" organizirale su ovaj međunarodni seminar za sudionice iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske.
Sudionice iz Sindikata EKN HR bile su Jasenka Maloseja, Marina Mataić, Đurđa Marković i Vesna Horvat.
Na samom početku predstavnice iz pojedine zemlje, prvo su dale osvrt na stanje ženskih prava iz svoga okruženja. Tako smo dobili uvid u dostignuća kroz zakonodavstvo i kroz kolektivne ugovore na koji način pojedina zemlja regulira nama bitna pitanja. Posebno je bilo interesantno poslušati kolegice iz Slovenije, kao članice Europske Unije.

S nama je bila i potpredsjednica sindikata NKIF iz Norveške. Tako smo imale priliku upoznati se s organizacijom njihovog sindikata, kao i velike pažnje koja se posvećuje pravima žena.
Sindikat NKIF ujedinjen je od sindikata kemije (25.000 članova) i sindikata nafte (20.000 članova). Njihov sindikat jedan je od 25 granskih sindikata udruženih u federaciju LO, koja broji 850.000 članova. Od ukupnog broja članova NKIF-a, 80% je muškaraca i preostalih 20% su žene. U tom postotku sudjeluju i u tijelima odlučivanja sindikata. Predsjednik je muškarac, a žena je na mjesto dopredsjednice došla temeljem pariteta.
U Norveškoj je 50% žena u ukupnom broju stanovništva, i sve više ih je u radnom odnosu. Tu su sindikati vidjeli svoju mogućnost, jer postižući što povoljniji položaj žena na radnom mjestu, i na lokalnom i na nacionalnom nivou, osigurava se učlanjenje žena u sindikat.
Pri Vladi je formiran Odbor za jednakost spolova koji prati provođenje zakona i reagiraju na prigovor žena. Ove godine pokrenut će se kampanja o promjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, kako bi se i ženama domaćicama osiguralo ostvarenje prava na mirovinu kada navrše 67 godina života.

Kako su kolegice iz sindikata GS HNER-a navele da im je želja da  ovakvi seminari prerastu u tradicionalni, nadamo se da će nastaviti sa vrlo korisnim izmjenama iskustva ali i stjecanjem novih znanja.

EMCEF pozdravlja odluku Europskog parlamenta oko REACH-a i poziva Vijeće Europe da to također podrži.

EMCEF, Europska federacija radnika u energetici, kemiji i rudarstvu rado pozdravlja REACH legislativu koja je usvojena 13. prosinca u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. „Kompromis između EP i Vijeća po pitanju ovog zakonodavstva nakon višegodišnje debate pokazuje da je zbog ovog važnog zakonodavstva bila potrebna jasna većina kako bi sve funkcioniralo na dobrobit ljudi koji rade s kemikalijama u kemijskoj industriji i industrijama koje koriste kemikalije. To će pomoći da Europska kemijska industrija zadrži vodeću ulogu u istraživanju, razvoju i doprinosu održivom razvoju“, kazao je povodom toga Reinhard Reibsch, Generalni tajnik EMCEF-a.

REACH će zamijeniti niz različitih odredaba oko kemikalija. Imati jedinstvenu legislativu, čak i tako kompleksnu kao što je REACH, je važan korak naprijed za proizvodnju i upotrebu kemikalija na održiv način. EMCEF i njene članice će, kao i do sada, posvetiti posebnu pažnju aspektima zaštite na radu vezanim uz kemikalije. Stupanj zaštite i profesionalno rukovanje kemikalijama u istraživanju i razvoju se u posljednjoj dekadi poboljšao. U međuvremenu je to postalo stalno pitanje na dnevnom redu socijalnih partnera u kemijskoj industriji. To je i razlog sretnom niskom broju zabilježenih specifičnih bolesti u kemijskoj industriji u usporedbi s drugim industrijama. Daljnje smanjenje profesionalnih rizika će i nadalje ostati prioritet EMCEF-a. To je također na dnevnom redu socijalnog dijaloga u kemijskoj industriji na europskom nivou. Europski socijalni partneri će također ponuditi korištenje dobre prakse daljnjim korisnicima kemikalija. „Od strane EMCEF-a i ECEG-a će dolaziti još inicijativa. To može pomoći daljnjem poboljšanju zaštite na radu i postizanju beneficija koje se očekuju od REACH-a“, kaže Reibsch.

Međunarodni seminar za nove članice EU i zemlje kandidatkinje na temu „Uvjeti rada, radnička prava i socijalni dijalog“ održan je od 16. – 18. studenog 2006. na Balatonu. Seminar su organizirale kolege iz Mađarskog VDSZ i to je ustvari prvi u nizu seminara projekta u kojemu sudjeluju Slovačka, Češka, Mađarska, Slovenija, Rumunjska i Hrvatska.
Iz EKN-a su sudjelovali Ivan Tomac, Zdenko Šoštarec i Danijel Špičak, a predavači su bili Rita Potapi i Zsuzsa Kadar.

Na seminaru su osim nas sudjelovale kolege iz Slovenije i Mađarske, a cilj seminara je bila razmjena informacija po pitanju Zakona o radu, stanju socijalnog dijaloga i rada sa interesnim skupinama mladih i žena.
Kroz razgovor se pokazalo da naši zakoni o radu nemaju previše razlika te da svi imamo institucije radničkih vijeća. Zaključili smo da sindikat mora naučiti razgovarati s mladim radnicima inače će polako izumirati. Također se trebaju njegovati posebne potrebe žena na radnom mjestu i poticati ih se na aktiviranje jer ih tradicionalni obiteljski i društveni odnosi drže podalje od sindikata.

Bez mladih sindikalaca nema napretka i novih ideja, zaostaje se. Zapostavljanje obrazovanja dugoročno šteti društvu, pa tako šteti i sindikatu.

Cilj je projekta skupiti informacije u regiji i pomoći zemljama kandidatkinjama. Završna konferencija projekta predviđena je za svibanj 2007.

U organizaciji EMCEF-a, SDE-a i Zaklade Friedrich Ebert Stiftung, u Radencima, Slovenija, održao se od 08.-10. studenog 2006. godine, drugi dio seminara SPOLNA JEDNAKOPRAVNOST NA RADNOM MJESTU. I ovoga puta su predavačice bile Zsuzsa Kadar, koordinatorica EMCEF, Budapest, Dr Klara Busa, vanjska suradnica, Rita Potapi, vanjski ekspert (FES) i Jeannette Van Dongen, EMCEF koordinatorica Ženske grupe.
Iz  Sindikata EKN Hrvatska sudionice seminara su bile Jasenka Maloseja predsjednica Ženske grupe Sindikata EKH HR, Marina Mataić dopredsjednica Ženske grupe Sindikata EKN HR, Đurđa Marković članica Izvršnog odbora Ženske grupe Sindikata EKN HR, Melita Butković članica Izvršnog odbora Ženske grupe Sindikata EKN HR, Vesna Horvat članica Izvršnog odbora Ženske grupe Plive i Sofija Majić.

Rita Potapi je vrlo iscrpno obradila temu MOBBING.
To je konfliktna komunikacija na radnom mjestu među kolegama, ili na relaciji nadređeni-podređeni, u kojemu napastovana osoba, u dužem periodu. Na direktan ili indirektan način napadnuta osoba pati, to doživljava kao neugodnost.
Uznemiravanje ima svoju svrhu ili cilj – da osoba na koju se vrši atak to tako i doživi. Mobbing se vrlo često počinje pojavljivati prilikom uvođenja nove, često loše, organizacije rada.
Kako prepoznati uznemiravanje? To je uglavnom napad na slobodno izražavanje mišljenja (nadređeni svaki puta upada u riječ, podizanje tonova, iskazuju se kritike na vaš rad ili način života, prijetnje telefonom ili E-mailom ali najčešće usmene – u četiri oka, ili pasivna komunikacija – izbjegavanje, ne komuniciranje, ali gestikulacije i mimika su dvosmislene. . ), na kvalitetu rada (davanje nekorisnih zadataka, tjednima i mjesecima, posao nedoličan njegovoj kvalifikaciji, novi i stalno novi zadaci, s kojim je radnik preopterećen, davanje zadataka za koje nije kvalificiran i osposobljen), na zdravstveno stanje (da radi u nezdravim radnim okolnostima, stalni prekovremeni rad koji ste zbog male plaće prisiljeni prihvatiti ali s vremenom to ostavlja traga na zdravlju), na socijalni  položaja (svi radimo na jednom radnom mjestu, ali sa određenom kolegicom uopće ne komuniciramo, svi radimo zajedno ali jednog kolegu rasporedimo u ugao, određenog kolegu uopće ne vidimo, nekome pričamo iza leđa, svi utihnemo kada netko uđe u prostoriju, ismijavamo određenu osobu, možebitno zbog pripadnosti nekoj organizaciji, vjeri).
Faze mobinga – 1. Pojavljivanje konflikta –  odabiranje osobe s kojom bi se mogao riješiti problem, 2. Započinje psihički teror, 3, Prve mjere – osoba koja doživljava mobing, postaje psihički labilna, ne može se koncentrirati na posao, nema rezultata rada ni učinka, pojavljuje se nesigurnost. Rezultat – nadređeni zaključuje da taj radnik nije sposoban odraditi zadatke. 4. Završetak radnog odnosa – ili osoba dobrovoljno odlazi, ili na pritisak – otkaz, ili se osoba razboli.
Jeannette van Dongen, ICEM, obradila je SOCIJALNI DIJALOG, koji tumači da nisu pregovori, već bilateralni razgovori, koje podržava Europska Unija - nikoga ne prisiljava da vodi socijalni dijalog, to ovisi o dogovoru dva partnera.
REACH je bio dobar razlog da partneri u kemijskoj industriji pokrenu socijalni dijalog. REACH bi trebao stupiti na snagu 2007.godine, i obuhvatiti će veliki broj ljudi ne samo u kemijskoj industriji. Postojala je opasnost da će se izgubiti mnoga radna mjesta.
Naravno, sindikat želi razgovarati i o drugim temama, sigurnosti radnika na radnom mjestu, cjeloživotnom učenju.
„Europass“ – je jedan od takvih projekata i trebao bi saživjeti unutar dvije godine, a odnosi se usklađenje priznavanja nivoa obrazovanja u svim zemljama Europske unije, i ujednačavanje vrednovanja različitih kategorija poslova, sa utvrđenim opisom radnih zadataka

Za isti rad – ista plaća – trebao bi biti moto cijele Europske unije. Zato u projektu cjeloživotnog učenja trebaju se provjeriti i sagledati svi sistemi edukacije, kako bi se mogli objediniti..
Studija je pripremljena i prezentirana u Krakowu, u kom smjeru bi socijalni partneri trebali voditi pregovore.

Rita Potapi pozabavila se i STRESOM  NA  RADNOM  MJESTU. Psihička opterećenja uzrokovana vanjskim čimbenicima. Ukoliko nisu uravnoteženi, iscrpljuju čovjeka i dolazi do zdravstvenih problema. Dolazi do stanja melankolije. Nastaje zbog zahtjeva na radnom mjestu, postavljenih od rukovodioca ili samog sebe.
Razlozi

1. promjena radnih uvjeta, nepovoljna organizacija rada, nedovoljno vremena za obavljanje određenih zadataka, promjena individualno – timsko izvršavanje radnih zadataka, promjena radnog mjesta, fleksibilnost radnog vremena – lokacije
2. propisi – pravilnici, zakoni
3. fizički razlozi – otežani uvjeti rada (buka, mikroklima, nefiziološki položaj tijela,
4. normiranje poslova, intelektualni zahtjevi
5. socijalni konflikti
6. subjektivni razlozi (mentalni, emocionalno socijalni, fizički)

Stresori – čimbenici koji izazivaju stres
- Socijalni indikatori stresa  - nedovoljna podrška nalogodavca ili kolega, loše radno ozračje, konflikti otvoreni i skriveni, pritisak zbog konkurencije, ne mogućnost napredovanja – postaje posao stereotipan, nemogućnost balansa radnih i obiteljskih obveza, strah od gubitka radnog mjesta, nedovoljno informacija.
- Fizički indikatori stresa - nepovoljni radni uvjeti (para, dim, osvjetljenje, buka, prašina, smjenski i noćni rad (preveliki broj prekovremenog rada zbog niske plaće, vrlo brzo se iskazuju zdravstveni problemi)

Anti stresni čimbenici - odmori, dobra fizička aktivnost, ergonomsko radno mjesto, okruženje, ugodne boje, isključenje od viška problema – pravilno disanje, yoga vježbe, prihvaćanje problema kao takvih

Vrlo je bitno radno vrijeme, kako bi imali dovoljno vremena za sebe i svoju obitelj.
Europska unija upravo vodi velike rasprave o Direktivi o radnom vremenu.

Dr Klara Busa – ZAŠTITA NA RADU i što po tome pitanju može učiniti sindikat?
Radniku je potrebno zadržati njegovo fizičko i psihičko zdravlje, ali ne smijemo zanemariti potrebu za napretkom.
Radno mjesto mora biti jedno zdravo i mirno okruženje. Ergonomija radnog mjesta je vrlo bitan čimbenik – pauze, tjelovježbe, vježbe očiju. se pojavljuju i kod žena i kod muškaraca.

Argumenti za poboljšavanje zaštite na radu su svakako smanjeni troškovi bolovanja i zadovoljan radnik, a time se povećava  produktivnost, manji broj bolovanja, manji troškovi u cijeni bolovanja, manja fluktuacija, povećan radni moral.

Rita Potapi – MLADI,  I SINDIKATI
Studija o zaposlenosti mladih od 15 – 24 godine,  iz 2002. godine navodi da je zaposlenost bila u  Španjolskoj 37,1%, Francuskoj 28,1%, Italiji 33,6%, Nizozemskoj 9,5%, Švicarskoj 5,9%, Njemačkoj 10%.
Činjenica je da je veliki tehnološki napredak, a ova grupa ljudi je baš okrenuta tim tehnikama. Veliki broj država upravo radi projekte kako bi povećala zaposlenost mladih. Ali veliki broj se zaposli sa nepotpunim radnim vremenom, sa ugovorima na određeno radno vrijeme – što je manja plaća. Pretežito je kod privatnog vlasništva, u manjem ili srednjem poduzetništvu.
Sindikati su nam ostarjeli, te je studija obuhvatila i učlanjenje mladih. Pokazalo se da se mladi učlanjuju uglavnom ako je neki radno pravni problem, ustvari mladi imaju premalo informacija o sindikatu. Zbog nedostatka informacija, u malim ili srednjim poduzećima, radnici ne znaju u kakvim uvjetima smiju raditi, koja su njihova prava, nemaju KU. Uz to mnogi mladi smatraju da se sami mogu dogovoriti sa svojim gazdama, i da im sindikat nije potreban.
Sindikatu bi trebalo biti interesantno doći do mladih i vrlo efektivno poraditi na toj problematici, kako organizacijski tako i materijalno. Nije dovoljno samo deklarativno, na konferencijama govoriti o podmlatku.

Na Fruškoj gori, Srbija, u Iriškom Vencu, od 13. – 15. rujna 2006. godine, održao se seminar za sindikate u djelatnosti kemije. Seminar je organizirala naša svjetska asocijacija ICEM i IUF, a sudionici su bile zemlje sa područja bivše Jugoslavije, KNG iz Slovenije, Sindikat kemije Bosne i Hercegovine, Nezavisnost iz Srbije, Sindikat prehrane iz Crne Gore i Sindikat EKN iz Hrvatske (Jasenka Maloseja, Krešimir Dorić, Damir Košutić i Katarina Kocevski).

Predavač: Boris Jureša, koordinator povjerenika za zaštitu na radu u svojoj podružnici SSPLIVA-EKN i za cijeli Sindikat EKN RH.

Kolegama je bio prezentiran način organizacije zaštite na radu od same podružnice, preko granskog sindikata do cjelokupnog Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske. Naglašena je potreba za dobro organiziranom zaštitom na radu koju možemo kao sindikalnu ponudu, ponuditi našim članovima. U vremenu globalizacije, privatizacije na naš balkanski način, restrukturiranja i utrke za profitom, zaštita na radu, temeljena na zakonskim aktima, može jako puno učiniti na poboljšanju uvjeta u kojima naši radnici – članovi rade.
Kao osnova zaštite na radu u svakome poduzeću je dobro izrađena Procjena opasnosti. A da bi se Procjena opasnosti kvalitetno izradila, neophodno je educirati svakog povjerenika zaštite na radu. Edukacija od osnovne, pri kojoj se dobiva Certifikat o osposobljenosti za rad na zaštiti na radu, mora biti kontinuirana, kako bi povjerenici znali odgovoriti ovoj izuzetno zahtjevnoj i odgovornoj funkciji.
Zatim nas je Boris Jureša, upoznao sa programom Europske unije, REACH – novim načinom registracije i ispitivanja proizvoda. Vrlo je bitno na vrijeme se upoznati sa programom, i dobro pripremiti na implementaciju, ukoliko dođe do izglasavanja istoga.

U nastavku seminara, organizator ispred ICEM-IUF, Mato Lalić i Jaćim Milunović, predložili su da saslušamo izvješća iz svake zemlje o radu sindikata, o socijalnom dijalogu i o stanju tarifne politike. Kakav je uopće utjecaj sindikata na donošenje Zakona o radu? Da li možemo utjecati na Ugovore o radu, koja nam je snaga prilikom kolektivnih pregovora?
Bilo je vrlo interesantno čuti izvješće iz Slovenije, s obzirom da su u Europskoj Uniji.

S obzirom da su svi sudionici iskazali potrebu održavanja ovakvih seminara unutar djelatnosti, s istima će se i nastaviti.

U obrazovnom centru njemačkog sindikata NGG-a u Oberjosbachu (Njemačka) u blizini Franfurta, održan je od 10. – 12. srpnja 2006. seminar za čelnike sindikata Hrvatske, Srbije i Makedonije. Tema je bila i te kako zanimljiva, "Pregovarački kompetentni sindikati u Jugoistočnoj Europi" ili, prevedeno na narodski, "kako bezbolno modernizirati sindikate prije nego umru prirodnom smrću". Seminar je organiziran od strane naših svjetskih asocijacija ICEM-a i IUL-a kroz obrazovni projekt kolege Mate Lalića. Hrvatski sudionici na seminaru su bili predstavnici sindikata PPDIV-a, STUH-a i EKN-a (Ivan Tomac i Danijel Špičak). Predavači na seminaru su bili Klaus Jessolat, Holger Kloft i Wofgang Weinz.

Seminar je zamišljen kao radionica na kojoj smo trebali pronaći odgovore na sve veću potrebu za reorganizacijom/restrukturiranjem sindikata koji u današnjem gospodarskom i tržišnom okruženju postaju neučinkoviti, odnosno, ne razvijaju se u pravcu učinkovitih modernih interesnih organizacija, već nastavljaju biti socijalna organizacija koja većinu članarine vraća svojim članovima kroz pomoći, potpore ili kredite i time amortiziraju radnički otpor.
Naša je sindikalna tradicija bitno drugačija nego njemačka (čiji su nam sindikati uzor) pa smo ipak bitno u težem položaju pred restrukturiranje. Njemci su nakon rata objedinili sindikate koji su se razlikovali po političkom ili vjerskom opredjeljenju i danas imaju jedinstven sindikat, jedinstvenu stopu članarine koja se koristi na jedinstveno utvrđen način i jedinstvenu ponudu za članove koja se uglavnom sastoji od kolektivnog pregovaranja, zaštite na radu, pravne zaštite, očuvanja socijalne sigurnosti, potporu pri štrajkovima ili posebno teškim situacijama člana. Treba li reći da je naša situacija upravo suprotna, a da sindikat nudi članu drva, zimnicu, ljetovanja i zimovanja, kredite i razne druge pogodnosti. Dakle, mnogi povjerenici znanje, snagu i vrijeme troše na "nesindikalne" potrebe kako bi zadržali članstvo jer članovi su skloni otići u drugi sindikat jer on nudi jeftinije odmaralište na Jadranu.

Zanimljivo je također da njemački radnik osobno sklapa ugovor sa sindikatom radi ustezanja članarine bez znanja poslodavca, tako da poslodavci uglavnom ne znaju kolika je snaga i moć sindikata niti može staviti člana sindikata u nepovoljniji položaj što se kod nas često događa. Naši poslodavci ipak znaju sve članove sindikata, poznaju moć sindikata pa su vjerojatno zbog toga još uvijek drski i skloni se sukobiti sa sindikatom.

Predstavnici Makedonije predstavili su najnovije izmjene njihovog  Zakona o radu koji je na tragu našega, no ima nekoliko zanimljivih odredaba. Naime, tamo je kolektivno pregovaranje obvezatno! U protivnom, poslodavac se kažnjava. Poslodavac nema pravo jednostranim aktom regulirati radne odnose u kompaniji. Ukoliko sindikat u nekoj kompaniji ima više od 500 članova ima pravo na sindikalnog profesionalca koji snosi troškove njegove plaće i to u rangu visoko obrazovanog radnika, a članovi povjereništva imaju 20 sati mjesečno na raspolaganju za sindikalni rad na trošak poslodavca. Zanimljivo je i da radnici u Makedoniji mogu sami pregovarati s poslodavcem bez članstva u sindikatu, međutim teško je zamisliti to u praksi. Raspodjela članarine, koja iznosi 1% neto, je na sljedeći način: 24% ostaje u kompaniji, 18% za granski sindikat, 18% za središnjicu i 40% u fond koji se koristi za štrajk, edukaciju, solidarnost...

U Srbiji je ZOR, kao i sama zemlja, kaotičan. Svaka se podružnica mora (kao donedavno i kod nas) registrirati u nadležnom Ministarstvu (koliki novac samo ode za te formalnosti). Pregovarati s poslodavcem može samo reprezentativni sindikat koji ima 15 % članstva u kompaniji. Članarina je 07% od bruto plaće radnika i poslodavac ima obvezu automatski je uplaćivati na tri računa: 35% ostaje u kompaniji, 44% za granski sindikat i 21% za središnjicu.

Uglavnom, sudionici seminara su se složili da sindikati moraju postati djelotvorni jer poslodavci i vlada ne osjećaju pritisak i snagu sindikata. Jasan je primjer nereformiranih i neprilagođenih sindikata zemalja novih članica EU kojih je tek 1/3 preživjela do danas. Iako hrvatski sindikati i sindikalci debelo kasne s prilagodbama i modernizacijom još uvijek je aktualno pitanje: Jesmo li spremni za reforme prije nego dođemo do dna?

Seminar u organizaciji EMCEF-a
Mentori: Jeannet van Dongen, EMCEF koordinator za žene, Zsuzsa Kadar, EMCEF Budimpešta, Rita Potapi, vanjski stručnjak FES
Sudionice: žene iz Slovenije i Hrvatske
Ispred SS EKN RH – Sofija Majić, Jasenka Maloseja, Ankica Radalj, Marina  Mataić , Vesna Horvat

29. lipnja 2006.

Franc Dolar, predsjednik Sindikata Energetike Slovenije
- istaknuo je da se Odbori za jednakopravnost spolova uglavnom bave ženama, jer su na radnom mjestu hendikepirane, pokušavajući uskladiti obiteljske i radne obveze.

Zsuzsa Kadar
Zahvalila slovenskim kolegama na već tradicionalnom održavanju seminara. Pozdravlja i sve muške kolege koji ovoga puta prvi puta sudjeluju u ovokvome seminaru.

Ženska strategija EMCEF-a  - Jeannet van Dongen
Žene u Nizozemskoj su vrlo rano počele raditi te su mogle i sudjelovati u politici zapošljavanja. Prava koja su stekle, uništila je Napoleonova vladavina, te su u 19. st. počele orgnizirati feminističke organizacije.  Već 1917.g. su se uspjele izboriti ne samo da imaju pravo glasati već i da mogu biti birane. Kroz povijest istaknule su se mnoge žene u borbi za ženska prava.
Iste ili jednake mogućnosti nisu samo problem žena, već i muškaraca.
U politici zapošljavanja – karakteristike muškaraca dominiraju. Žene ne dobivaju dovoljnu edukaciju, niti mogućnosti da budu birane. Pa tako niti u Sindikatima nisu dovoljno angažirane, muške kolege zauzimaju sva mjesta na konferencijama (npr. lipanj 2006., Istambul, Turska)

Kako provesti uspješan program za jednakost spolova – Rita Potapi
Pravni sustav Europske Unije zadužuje sve institucije vode sve statistike prema spolu.

Izrada programa za seminar ili sastanak
Svaki odrađeni seminar se prati putem analize 3-R metodom

• Reprezentativnost – koliko žena a koliko muškaraca sudjeluje u donošenju odluka
• Resources (sredstva) – koliki su financijski troškovi
• Realizacija – na koji način su raspoređena financijska sredstva i kako je najbolje organizirano vrijeme

Check list

1. Stock taking – mjerenje aktualnog stanja
2. Formulation goals – formulacija ciljeva
3. Developing and implementing measures – realizacija
4. Evaluation

Organizacija seminara

• pozdravljanje i predstavljanje
• prezentacija sa povjesnim činjenicama jedne zemlje
• radne grupe
• prezentacija rada
• evaluacija sa ispisanim zaključcima

Radionica:
Izraditi Check listu za manji sastanak na teme

• Jednakost spolova u radnom i obiteljskom životu
• Cjeloživotno učenje i prilike na radnom mjestu

30. lipnja 2006.

Uvjeti rada za žene i muškarce u praksi – kolektivni pregovori, planovi k ravnopravnosti, politika ljudskih resursa – Rita Potapi

Ako se u potrebitost politike jednakih mogućnosti uvjeri poslodavca, i ta politika se provodi unutar poduzeća, poslodavac će imati koristi. Radnik će biti zadovoljan.
Prijedlozi tema za kolektivne ugovore:

• fleksibilno radno vrijeme
• zabrana diskriminacije, bez seksualnih uznemiravanja (već i kroz natječaje)
• jednake mogućnosti u napredovanju u karijeri
• jednakopravnostu u plaćama, kao i u svim benefitima
• posebno poglavlje posvetiti zaštiti materinstva koje se proteže i na očeve
• obveza korištenja godišnjih odmora
• zaštita zdravlja i sigurnost radnika – poslodavac mora pružiti dodatne usluge (zaštitna odjeća, kompletan paket socijalnih usluga, senzibilnost prema hendikepiranim osobama
• obveza edukacije prilikom zapošljavanja o zaštiti na radu i protupožarnoj zaštiti

Radionica:
Svaka zemlja sudionica izraditi popis mehanizama za jednakopravnost spolova u dvije varijante – u prvoj – postojeće u zakonodavstvu i kolektivnim ugovorima

• u drugoj – mehanizmi koje bi trebalo ugraditi u kolektivne ugovore

Jednake mogućnosti prema Zakonu i plan ravnopravnosti spolova u Mađarskoj

Projekt jednakih mogućnosti:

• podjeljen u dvije razine: prva razina na državnom nivou (državni program) a drugi na nivou radnih mjesta
• ciljevi jednakih mogućnosti na radnom mjestu:

• u kolektivnom ugovoru,
• postoje li odbori koji će voditi brigu o tome ako se ne poštuju zakonske odredbe, kontolira li tko provedbu toga,
• nema zakonskih mjera (sankcija) ako netko ne poštuje odrebe

• potrebna edukacija kako bi se radnici upoznali sa pravima koja im pripadaju
• projekt jedankih mogućnosti možemo podjeliti na četiri točke:
  analiza 2. ciljevi           3. sredstva (resursi, edukacija)             4. zaštita na radu
• svaka vlada referira Europski parlament o obveznim normama koje su provedene u svezi jednakih mogućnosti
• obvezatno doživotno učenje

Radinica:
Planovi ravnopravnosti spolova mogu biti različiti na više načina:

• plan ravnopravnosti s gledišta sindikata
• plan ravnopravnosti s gledišta poslodavca

Okrugli stol

1. Diskusija: stagnacija ili napredak u spolnoj osviještenosti, primjeri.
2. Položaj žene u politici na nivou parlamenata, poduzeća?
3. Koliko žene sudjeluju ili ne sudjeluju u javnom životu?

Jeannet von Dongen:
Uvod: doživotno učenje
Europska unija želi postići da se svim radnicima uvede europska kartica (kao iskaznica) sa svim njihovim podacima, koja će važiti u svim državama unije. Bit će upisano sve o njegovoj školskoj spremi, za što je sve educiran. U tu karticu upisivat će se i kvaliteta radnika, njegov angažman na radnom mjestu, ocjenu će davati poslodavac.
Vršit će se bodovanje. Npr: ako radnik ima diplomu dobiva 100 bodova a ako nema dobit će 20 bodova, ali ako ti želiš taj posao raditi mora se potruditi kako bi mu poslodavac dao dodatne bodove.
Izrađen je eleborat o istraživanju stručnih sprema radnika, o daljnjem školovanju, kakve su mogućnosti za dodatno obrazovanje, tko će mu materijalno pomoći. Na koji način i tko sve može pomoći država, sindikat, poslodavac?
Potrebano je imati stručnjake na koji način to rješiti (dodatna edukacija). Povećati ulogu sindikata u obrazovanju, sve mogućnosti usavršavanja.
Sve što je vezano uz učenje do kraja života bit će obuhvaćeno u knjizi REACH, svaka će država dobiti primjerak knjige, kako bi po njoj mogli ostvariti edukaciju.

Hrvatska Dobro je rješeno pitanje obrazovanje sindikalnih povjerenika: razni seminari s različitim temama. Također, obavljaju se seminari za ženske grupe kako bi se educirale o problemima žena  kako bi mogle djelovati u svojim radnim sredinama..
Imamo edukaciju za povjerenike zaštite na radu, članove radničkih vjeća, edukaciju mladih.

Slovenija:

• stariji radnici dobivaju manje mogućnostiza školovanje
• informatičari se moraju stalno školovati, to se od njih traži
• poslodavac treba financirati ono što mu je potrebno
• sindikat se pobrinuo za osposobaljavanje svojih članova, edukacija se vrši uz dogovor s radnikom od seminara do najviših školovanja
• poslodavac treba informirati i taražiti da se i stariji radnici uključe u obrazovanje, trebalo bi naglasiti do koje dobi se može plaćati obrazovanje, sindikat treba podržati takvu akciju

Rita Potapi: bitna je i sindikalna edukacija. Ako treba, zbog potreba posla naučiti i drugi zanat. Kako radnik ne bi bio nekoristan, treba ga motivirati. Kako voditi brigu o ljudima koji su izgubili posao, na koji ih način uključiti u edukaciju? Pitanje mladih, nezaposlenih ljudi koji doživljavaju šok na početku svog radnog vjeka. Financijska strana – na nivou države omogućiti edukaciju

Zsuzsa Kadar:  Sudjelovanje žene u politici

Postotak u školovanju:

Parlament

Izvršna tijela

Managers

Zaključak sudionica:

• žene treba poticati kako bi se natjecale na funkcije
• i muškarci bi trebali predlagati žene na funkcije
• pitanje kako mlade uključiti u sindikalni rad, na koji način, tko će jednog dana nas zamjeniti
• ovakve konferencije treba proširiti i uključiti i muškarce u rad
• prekratko vrijeme za diskusiju o temama
• bitna je informiranost i komunikacija.

1. srpnja 2006. Organizirani posjet Muzeju rudarstva Velenje u povodu obilježavanja Dana rudara 3. srpnja.

Zabilježile:
Jasenka Maloseja, Marina Mataić

15. i 16. lipnja 2006. u Istanbulu je održana 7. Generalna skupština EMCEF-a na kojoj je sudjelovalo više od 200 sudionika. Glavni joj je zadatak bio izabrati nove "eurosindikalce" na ispražnjena mjesta u tijelima odlučivanja EMCEF-a, međutim bila je to prilika da i tajništvo izvjesti o svome radu u protekle dvije godine, koliko je proteklo od Kongresa.
U raspravi se, nakon izvješća glavnog tajnika Reinharda Reibscha, pokazalo da politika EMCEF-a ide u pravome smjeru te da organizacija dobro funkcionira.
Sudionici su također usvojili više prijedloga za bolji i čvršći rad po pitanjima Europskih radničkih vijeća, međunacionalnog kolektivnog pregovaranja, industrijske politike, energetske politike, socijalnog dijaloga i cjeloživotnog učenja.
Naime, pokazala se potreba za tješnjom suradnjom prilikom kolektivnih pregovora u multinacionalnim kompanijama koje nastoje prava radnika koja imaju u jednoj zemlji ne prenijeti u druge, odnosno, ostvariti što veću uštedu sa što manjim pravima radnika. Zato EMCEF nastoji ostvariti što bolju suradnju među članicama, uvesti nove elemente pregovora i uvesti međunacionalne kolektivne pregovore.
Također se nastoji poboljšati suradnja između Europskih radničkih vijeća. Oko 180 kompanija ima ERV dok još 260 kompanija, na koje se primjenjuje direktiva, nemaju izabrana ERV. Ondje se EMCEF nastoji izboriti za njihovu uspostavu. Transnacionalna spajanja, akvizicije i restrukturiranje donose nove izazove. Odbor za ERV radi na boljoj koordinaciji, a EMCEF obrazuje i koordinatore kako bi mogli igrati važniju ulogu i odgovoriti svim problemima.
Sindikati Velike Britanije, Švedske, Danske, Finske, Norveške i Islanda predložili su čvršću suradnju, a možebitno i udruživanje s drugim europskim industrijskim federacijama poput metalaca.
Skupština je prihvatila podršku estonskim sindikatima kojima vlada nastoji umanjiti sindikalna prava. Također je dana podrška turskim sindikatima u njihovoj borbi za radnička i ljudska prava kojih turskim radnicima i građanima manjka kao i podrška u pregovorima o članstvu u EU.
Kao zaključak naglašena je potreba za snažnim aktivnostima EMCEF-a za socijalnom dimenzijom eurointegracija za što je potrebna i jaka podrška svih udruženih sindikata.
Slovački sindikat OZCHSR pozvao je sve sudionike da sudjeluju i na sljedećoj Generalnoj skupštini koja će se 2008. održati u Bratislavi.