Novi Program zbrinjavanja viška radnika u INI

Početkom rujna, svjetlo dana ugledao je novi nacrt Programa zbrinjavanja viška radnika s popisom od preko 300 radnika INE.

- piše Ivica Perinić

Od toga više od 70 -ak u riječkim dijelovima INE, najveći dio iz same Rafinerije nafte Rijeka. Svima njima krimen je što je zbog najavljenih organizacijskih promjena došlo do prestanka potrebe za njihovim radom - zbog smanjenja broja izvršitelja ili ukidanja njihovih radnih mjesta – kako to obrazlaže Poslodavac Obrazloženje, što ne da je neprihvatljivo, nego je i potpuno apsurdno i nelogično…

Naime, kako je i službeno objavljeno u Glasniku INE – citiram riječi predsjednika Uprave INE Zoltana Aldotta: "Zahvaljujući programu konsolidacije koji smo proveli u Ini tijekom posljednje četiri godine uspjeli smo ojačati financijski položaj Ine. Sada su naši napori usmjereni na daljnje jačanje tržišne pozicije uz stvaranje nove vrijednosti i provođenje projekata koji su usmjereni na rast, prvenstveno u segmentu Istraživanje i proizvodnja, uz dužnu pažnju na financijski odgovorno ponašanje. Kako je rukovodstvo u potpunosti posvećeno smanjenju prirodnog pada proizvodnje na našim postojećim poljima u Hrvatskoj, uspjeli smo povećati proizvodnju nafte na tim poljima, što je uspjeh bez presedana unatrag deset godina. U rafinerijskom poslovanju dodatno smo prilagodili prodaju potrebama tržišta kroz povećanje prodaje proizvoda s dodanom vrijednosti poput dizela te smanjenje prodaje teških ostataka s negativnom maržom. Stvorili smo snažnu platformu za rast investicija kako bismo kompaniju usmjerili na put održivog rasta. Iako će nedavne regulatorne promjene ograničiti dinamičnost i raspoloživa sredstva za pokretanje tog rasta, mogu sa sigurnošću reći da je INA na dobrom putu.“.
Nadalje, u intervjuu Večernjem listu 1.8.2014., predsjednik Uprave INE kaže: „ Nakon višegodišnjih napora, u proteklih pola godine uspjeli smo postići rast domaće proizvodnje nafte – nešto što se nije dogodilo u proteklih deset godina. Usprkos vrlo teškom poslovnom okruženju i padu prodaje, povećali smo profitabilnost – što svjedoči da smo bili vrlo uspješni u poboljšanju učinkovitosti. Na koncu, samo u prvih šest mjeseci ove godine povećali smo kapitalne investicije za trećinu, dok smo istovremeno smanjili i zaduženost na razinu od samo 24 posto kapitala u usporedbi s opasnih 44% u 2010. Kada se sve to sagleda, jasno je da je Ina danas spremna za novi veliki iskorak u poslovanju.“

No, očito je na tom dobrom putu i iskoraku u poslovanju - pogotovo između početka kolovoza i početka rujna - došlo do nekakve stranputice, a što se najbolje vidi iz priopćenja Sektora korporativnih komunikacija INE od 4.9.2014.: "Kako bi se unaprijedili rezultati kompanije, osigurala maksimalna učinkovitost i konkurentnost te operativno poslovanje u skladu s najboljim svjetskim praksama, donesene su odluke o organizacijskim i tehnološkim promjenama u radu kompanije koje su, između ostalog, rezultirale i utvrđivanjem određenog viška radnika. Sukladno tome, u lipnju 2014. godine donesena je Odluka o utvrđivanju viška radnika. INA je provela postupak savjetovanja s Radničkim vijećem i o provedenom savjetovanju obavijestila i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Sukladno zakonskoj proceduri, Radničko vijeće je 1. rujna zaprimilo i prijedlog programa zbrinjavanja viška radnika na postupak savjetovanja koji je u tijeku. Kompanija nastavlja ulagati maksimalne napore kako bi se za radnike obuhvaćene programom našlo prihvatljivo rješenje, što se između ostalog odnosi i na mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radnika, rada u nepunom radnom vremenu te zapošljavanja radnika na drugim poslovima u skladu s poslovnim potrebama i organizacijom rada kod poslodavca te traženim kvalifikacijama i kompetencijama radnika. Nakon provedenog postupka savjetovanja s Radničkim vijećem, Uprava kompanije donijet će Odluku o navedenom programu. Nastavno na tekst objavljen danas u jednim dnevnim novinama, možemo istaknuti kako je Odluka o višku donesena isključivo temeljem poslovnih potreba s ciljem osiguranja dugoročne budućnosti kompanije i njene konkurentnosti. Odbacuju se netočni navodi i sugestije kako se navedenom Odlukom ugrožava opstojnost Ine s obzirom da Uprava ima odgovornost djelovati u najboljem interesu tvrtke i osigurati da su sve odluke poslovno održive".

Pa bi stoga svi radnici INE, a pogotovo oni proglašeni viškom, s razumijevanjem i odobravanjem trebali prihvatiti takav postupak Poslodavca …

Komentar: Što se tiče obrazloženja poslodavca vezano uz višak radnika, odgovorno tvrdim da je taj višak radnika kao razlog koji kompaniju sprječava da provodi „učinkovitost, konkurentnost i operativno poslovanje u skladu s najboljim svjetskim praksama“ – obična floskula. Radnici proglašeni viškom nemaju utjecaj na poslovanje kompanije na način da bi njihov ostanak u svijetu rada narušio stremljenje kompanije prema većoj učinkovitosti i produktivnosti, ali mogu biti dobar argument kako bi se opravdali iznosi bonusa i nagrade koje se dijele menadžerima. Svi znamo da su osnovom odredbe Kolektivnog ugovora, članak 58.,stavak 2., „obični“ radnici INA grupe dobili po 1.380,00 kn bruto, na ime ostvarene planirane vrijednosti EBITDA-e. No, kako pišu hrvatski medij - a kompanija njihove napise ne potvrđuje, ali niti ne demantira - oko 300 onih koji u INI imaju menadžerske ugovore, na ime bonusa dobili su 40% svojih godišnjih prihoda, odnosno, u kunama, od 150 do 300 tisuća kuna. Po glavi.
Nadalje, vjerujem da će se resorni ministar - kao što se zauzima za promjenu modela upravljanja INA-om i zaštitu nacionalnih interesa Hrvatske - isto tako zauzeti i za radnike INE. Radnici INE jesu i moraju biti na prvom mjestu, ne samo deklarativno, kao najveća vrijednost INE. Smatram kako Vlada RH i ministar Vrdoljak moraju po pitanju zaštite i sigurnosti radnih mjesta u INI učiniti puno konkretnije korake, da bi se njihove Izjave smatrale vjerodostojnima. Nažalost, dosadašnje zalaganje ministra Vrdoljaka kroz najavljivanje zaustavljanja „…bilo kakvih procesa restrukturiranja ili dijeljenja otkaza dok traju pregovori...“ /Jutarnji list, 14.9.2013./, nije urodilo niti zaustavljanjem restrukturiranja, niti zaustavljanjem odluka o viškovima radnika u INI. Lani je na Programu zbrinjavanja viška bilo oko 200 radnika, ove godine ih je 338. Nadalje, riječka rafinerija, unatoč svim obećanjima i izjavama istog ministra („ Mi moramo biti partneri koji mogu utjecati na strateške odluke i zajedno sa strateškim partnerom definirati kako investirati potrebnih 3,5 milijardi dolara, od čega dvije milijarde u novu proizvodnju i rafinerije te 1,5 milijardu u rafinerije i pumpe“ /Jutarnji list, 6.7.2014./) još uvijek čeka odluku o modernizaciji koja bi joj osigurala opstanak i budućnost. Lijepo zvuče i ministrove riječi: „Meni je najvažnije da sačuvamo zaposlenike Ine i da energenti za građane Hrvatske budu jeftiniji...“ /Večernji list, 6.7.2014./, ali nisu nam potrebne riječi, trebaju nam djela. Ako sve ostane samo na riječima, onda molim ministra da radnicima INE više ne pomaže! Za mene osobno, kao i za Sindikat EKN-a, zaštita nacionalnih interesa ima isti predznak kao i zaštita radno pravnog statusa radnika INE i Rafinerije nafte Rijeka. No, iskreno se bojim da se djelatnost INE, s obzirom na očitu namjeru geografske centralizacije poslovanja, ne svede samo na područje Zagreba.